Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 26
Sutra: 22° 22° 26
24. rujna 2018.
Ispis članka: Karijes, najraširenija bolest civilizacije - Novi List

NoviList.hr

Karijes, najraširenija bolest civilizacije

Oralno zdravlje

17. rujan 2016 17:05

Napisao: Dr. Helena Glibotić Kresina

U ranom djetinjstvu glavni uzročnik karijesa najčešće se prenosi s majke na dijete i to najčešće čišćenjem dude i žlice lizanjem, kušanjem hrane djeteta i guranjem bebinih prstiju odrasloj osobi u usta

Foto pixabay.com

Ususret Europskom danu oralnog zdravlja 12. rujna, treba podsjetiti kako oralno zdravlje ima zdravstveno, ekonomsko i socijalno značenje u suvremenom društvu. Zubni je karijes u današnje vrijeme, bez obzira na dobro poznavanje prirode bolesti i moguće mjere prevencije, najraširenija bolest civilizacije od koje boluje većina ljudi u svijetu. Osim što ugrožava zdravlje zuba i sluznice usne šupljine, karijes ima velik utjecaj na opće zdravlje čovjeka, pa tako i na kvalitetu njegova života. Povezuje ga se s kardiovaskularnim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom, preranim rođenjem djece s nižom porođajnom težinom kao i s aspiracijskom pneumonijom
Sve to ukazuje na velik javnozdravstveni problem kojemu treba pristupiti vrlo ozbiljno, posebice kada se zna da se više od 90 posto svih bolesti usne šupljine može spriječiti.
Karijes ne nastaje preko noći. Njegov nastanak uvjetuju i naše navike: kvaliteta i vrste hrane koju konzumiramo, redovitost provođenja oralne higijene, posjeti stomatologu. Ako ih zanemarimo, mogu dovesti do stvaranja ove neugodne pojave na zubima.

Karijes je infektivna bolest

Karijes je infektivna bolest. Uzrokuju ga mikroorganizmi, među kojima je najučestaliji Streptococcus mutans. Prilikom svakodnevnog unosa hrane, bakterije zajedno sa slinom akumuliraju čestice hrane na površini zuba u obliku nakupine koja se zove plak. Nastanak karijesa uvjetuje slatka i ljepljiva hrana, koja u interakciji s bakterijama u ustima reagira u obliku proizvodnje kiseline koja napada caklinu (vanjsku površinu zuba). Kiselina koja nastaje, u doticaju sa zubom, postepeno uništava plak i zubnu caklinu, stvarajući dugoročno karijes koji dovodi do propadanja zubi.

KARIJES MLIJEČNIH ZUBA MOŽE SE SPRIJEČITI

Kvarenje zuba može se spriječiti

Pravilnom higijenom usne šupljine, pravilnom prehranom i redovitim posjetima doktoru dentalne medicine možemo spriječiti karijes ili njegov nastanak svesti na minimum.
Razvoj zubnog karijesa može se spriječiti pridržavanjem pravila koja se odnose na:
•redovito i temeljito pranje zuba, barem dva puta dnevno,
•doktora dentalne medicine treba posjetiti svakih 6 mjeseci, s time da se prvi posjet stomatologu preporučuje već u dobi između 6. mjeseca i navršene prve godine,
•zube je potrebno četkati 30 minuta nakon svakog obroka ili barem dva puta dnevno, ujutro i navečer prije spavanja, najmanje 3 minute,
•hrana korisna za razvoj zubi je ona koja u sebi sadrži minerale: kalcij, fosfor, željezo, vitamine A, B, C, D, minerale u tragovima: magnezij, flour (mlijeko, jaja, meso, sir, maslac, riba, voće, povrće),
•zbog velikog utjecaja prehrane na nastanak karijesa, preporučljivo je imati redovite zdrave obroke, te izbjegavati grickanje i zaslađena pića između obroka,
•čvrstim se žvakanjem odstranjuju ostaci hrane sa zubi, snažno žvakanje povoljno utječe na razvoj čeljusti, jača zube i njihove okolne dijelove te pojačava lučenje sline koja ispire ostatke hrane sa zubi,
•mliječni zubi su izrazito važni u rastu, razvoju i funkcioniranju dječjeg organizma zbog njihove uloge u: prehrani, razvoju govora, razvoju čeljusti i psihološkom razvoju, te ih stoga treba čuvati redovitim održavanjem oralne higijene i redovitim posjetom doktora dentalne medicine.

 

Karijes mliječnih zuba

U ranom djetinjstvu glavni uzročnik karijesa najčešće se prenosi s majke na dijete i to najčešće čišćenjem dude i žlice lizanjem, kušanjem hrane djeteta i guranjem bebinih prstiju odrasloj osobi u usta
Velika opasnost u ranoj dječjoj stomatologiji je tzv. karijes bočice. On nastaje zbog neprimjerenog hranjenja i uspavljivanja djeteta na bočicu, dugotrajnog svakodnevnog korištenja zaslađene dudice/ bočice, noćnih obroka zaslađenim napitcima, te neodržavanjem higijene zuba. U dobi od 3-6 godina karijes može uzrokovati pogrešan režim hranjenja djeteta s puno šećera u malim, ali čestim obrocima i slaba higijena usne šupljine. Roditelji griješe misleći da češći, ali manji obroci slatkiša, raznih grickalica i zaslađenih sokova nanose manje štete dječjem organizmu. Naprotiv, upravo ti česti obroci, a pogotovo ukoliko se nakon njih zubi ne peru, dovode do kvarenja zubi. Zbog toga slatkiše treba izbjegavati, a ukoliko ih dijete ipak želi, treba mu ih ponuditi nakon glavnog obroka te dijete podučiti da nakon 30-60 minuta po obroku opere zube.

index1

Za nastanak karijesa nije važno koliko hrane bogate ugljikohidratima pojedemo, već koliko je često konzumiramo!

Županijski program Unapređenje oralnog zdravlja

Budući je od velike važnosti s prevencijom bolesti usne šupljine krenuti što ranije, još u vrtiću, putem edukacije roditelja i djece o pravilnom održavanju oralne higijene i o pravilnom načinu prehrane Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ (Odjel socijalne i Odjel školske i adolescentne medicine), u suradnji s Klinikom za dentalnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Katedrom za dječju stomatologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, još od 2008. godine u Primorsko-goranskoj županiji provodi županijski preventivni program Unapređenja oralnog zdravlja djece i mladih. Ovaj program je jedini preventivni program ove vrste u Republici Hrvatskoj koji se kontinuirano provodi već osmu godinu i u kojem se sustavno vodi briga o oralnom zdravlju djece i mladih. Programom se nastoji podići svjesnost roditelja i djece o važnosti održavanja pravilne oralne higijene od najranije dobi te redovnog posjećivanja liječnika dentalne medicine s ciljem postizanja dobrog oralnog zdravlja. Programom su obuhvaćeni svi šestogodišnjaci i dvanaestogodišnjaci naše županije. U sklopu aktivnosti u vrtiće se vraća dobra praksa četkanja zuba. Djeca u svojim odgojnim skupinama nakon podnevnog obroka peru zube. Poseban naglasak brige o oralnom zdravlju u sklopu provedbe programa stavljen je i na trudnice kao buduće majke koje patronažne sestre educiraju o važnosti brige, kako o zdravlju vlastitih zuba, tako i o zdravlju zuba nerođenog djeteta, odnosno dojenčeta. Nastojanje struke nema toliki značaj ako nije prepoznato u javnosti i ne dopire do svakog čovjeka, stoga su mediji strateški partneri zdravstvu u promoviraju i unaprjeđenju zdravlja ljudi.

HRANA ZA ZUBE

Hrana za zube

Prehrana čovjeka sastoji se, osim vode, od još tri osnovne skupine prehrambenih tvari: ugljikohidrata, masti i bjelančevina, a u svima se nalaze i vitamini te minerali važni za pravilan razvoju zuba. Kašasta, mekana i ljepljiva hrana, hrana bogata ugljikohidratima (slatkiši, grickalice, bijeli kruh) pogoduju stvaranju naslaga na zubima i time potpomažu razvoj karijesa, dok tvrda i sirova hrana (sirovo voće i povrće, crni kruh) svojim mehaničkim učinkom smanjuju stvaranje i nakupljanje naslaga. 
Zbog toga, da bi se mogućnost nastanka karijesa svela na minimum, potrebno je pridržavati se četiri sljedeća pravila. Ograničiti unos hrane i pića na 5 obroka dnevno (3 glavna i 2 međuobroka). Namirnice s izrazito puno ugljikohidrata (slatkiše) koristiti u sklopu glavnih obroka, kao desert, izbjegavati grickanje kolačića, keksa, grickalica, konzumaciju zaslađenih napitaka tijekom dana te ih zamijeniti svježim voćem, povrćem i vodom. Nakon 30 minuta po obroku oprati zube, dopuštajući slini da u tom vremenu očisti i zaštiti zube.