Farmaceutska produkcija shvatila je tržišni izazov, pa se osim klasičnih sredstava zaštite mogu kupiti i aplikacije za mobitel koje emitiraju visokofrekventne zvukove
Kreme, losioni, sprejevi, eterična ulja, narukvice, flasteri, ultrazvučni uređaji, električni uređaji s tableticama, mrežice….. sredstva protiv komaraca u ovo su doba godine prva na svim top-ljestvicama prodaje što u ljekarnama, što u supermarketima i trgovinama široke potrošnje. Kako se zaštititi od malih zujavih napasti koje noću ne daju spavati, a ujutro na koži ostave neugodne crvene tragove koji ubitačno svrbe, jedan je od ključnih problema s kojima se dnevno bori prosječni hrvatski građanin. U želji za mirnim snom i životom bez svrbeža, spreman je platiti bogatstvo, a jedini mu je uvjet da ono što mu ponude bude stvarno djelotvorno.
– ultrazvučni uređaj protiv komaraca s kopčom za dječja kolica 75 – 125 kuna
– narukvice na bazi citronele (limunske trave) 10 – 100 kuna
– električni uređaj s tableticama ili tekućinom za 10 dana 45 kuna
– ultrazvučna zamka za komarce 204 kune
– repelent eterična ulja 50 kuna
– sprej protiv komaraca 60 kuna
– flasteri protiv komaraca 16 kuna
Farmaceutska i ina produkcija shvatila je kakav su komarci tržišni izazov, pa se osim klasičnih sredstava zaštite danas na svakom koraku mogu kupiti i aplikacije za mobitel koje emitiraju visokofrekventne zvukove, navodno nepodnošljive za komarce.
Činjenicu da su životinje osjetljive na zvuk između 16.000Hz do 20.000Hz, iskoristili su tvorci AntiMosquito aplikacije za i-Phone, no ultrazvučni baterijski aparat protiv komaraca već neko vrijeme na svojim kolicima voze i mnogi bebači… Koliko unosan može biti biznis izgrađen na maloj životinjskoj pošasti koja nam siše krv najbolje govori podatak da se američka tvrtka SC Johnson, koja svoj proizvodni asortiman dobrim dijelom gradi upravo na sredstvima za zaštitu od ujeda komaraca, sa svojih 12.000 zaposlenih danas afirmirala na tržištima u čak 70-tak država svijeta.
Najsigurnija prirodna zaštita
Koliko se na komarcima može zaraditi svjedoče i u hrvatskim ljekarnama, gdje su sredstva za zaštitu od komaraca među najprodavanijim bezreceptnim preparatima tijekom ljetnih mjeseci.
– Danas je na tržištu doista veliki izbor najrazličitijih sredstava za zaštitu od komaraca, no građani ipak najčešće kupuju proizvode koji se koriste u zatvorenim prostorima. Najpopularniji su aparatići na struju, koji se noću utaknu u utičnicu i tjeraju komarce. To su ujedno i najsigurniji sintetički proizvodi, koji nisu štetni po ljudsko zdravlje – ističe zagrebačka farmaceutkinja Ines Buhač.
Iznimno su, kaže, popularna i sredstva za zaštitu od sunca koja ujedno štite i od ugriza komarca, što osobito traže roditelji male djece koji su u pravilu najveći potrošači sredstava protiv komaraca.
– Oblika je doista beskrajno puno, od sprejeva do narukvica i flasterića, no najviše se ipak traže klasična zaštitna sredstva, repelenti i uređaji na struju, koja se među našim potrošačima očito smatraju najboljima – kaže Buhač.
Najsigurnija je zaštita od komaraca, vele stručnjaci, ipak ona prirodna, pa se onima koji zaziru od kemije preporučuje primijeniti eterična ulja biljaka koja tjeraju komarce. Takva ulja, međutim, često izazivaju alergije, osobito kod djece, pa i u njihovoj primjeni treba biti oprezan, veli naša sugovornica.
Najvećim problemom kod sintetskih preparata protiv komaraca, kao što su repelenti, odnosno kreme i sprejevi koji se nanose na kožu, magistra Buhač smatra činjenicu da ta sredstva nisu dovoljno ispitana. »Ako nešto štetno djeluje na insekte, pitanje je koliko je štetno za ljude. Takvi se proizvodi ispitaju prije stavljanja na tržište, ali ostaje pitanje njihove toksičnosti pri učestaloj ili dugotrajnoj primjeni«, zaključuje Buhač.
Uzalud mrežice
Dok su komarci za jedne izvor prihoda, za druge su izuzetno važna javnozdravstvena tema. Epidemiolozi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) zabrinuti su zbog činjenice da je na prostorima Hrvatske sve više tzv. tigrastih komaraca, koji inače obitavaju u tropskim predjelima, te strahuju od pojave novih bolesti koje komarci prenose i na našem podneblju.
– Komarci nisu samo molestanti, napasnici koji uznemiravaju ljude, već prenose i niz bolesti. Što ih je više, više je šanse za širenje zaraznih bolesti – upozorava Ira Gjenero Margan, voditeljica Epidemiološke službe HZJZ-a. Komarci u Hrvatskoj sada ne prenose opasne bolesti, no prošle su godine ipak zabilježena dva slučaja denge groznice, koju su »uvezli« oboljeli, a svake godine u Hrvatsku dođe i nekoliko osoba oboljelih od malarije, što može dovesti do širenja bolesti. »Takve se osobe odmah izoliraju, oko njih se obavlja dezinsekcija kako se ne bi dogodilo da bolest prenesu komarcima, a oni ih rašire na druge ljude«, objašnjava Gjenero-Margan.
Epidemiolozi ističu da su metode smanjivanja broja komaraca daleko važnije od pojedinačne zaštite od ugriza ovih insekata. Držanje stajaće vode oko kuća i nedovoljno zaprašivanje pogoduju širenju komaraca, pa bi se time najviše i trebalo pozabaviti, vele u HZJZ-u.
– Uzalud je kupovati mrežice i repelente ako u dvorištu sami uzgajate komarce. Oni se razmnožavaju u vodi, i zato uz obaveznu preventivnu dezinsekciju koju je dužna provoditi lokalna zajednica, građani sami iz dvorišta i prostora oko kuća trebaju ukloniti sve posude s vodom – ističe Gjenero-Margan.
U zavodu za javno zdravstvo napisali su i upute građanima da bi u cilju zaštite od komaraca morali maksimalno reducirati izvore voda stajaćica kao potencijalnog rizika za razmnožavanje, hermetički pokrivati posude s vodom, odnosno redovito prazniti vodu iz posuda za cvijeće i slično, a te bi upute građanima, smatraju epidemiolozi, trebalo dijeliti zajedno s računima za vodu.
