VIŠKOVO Upravo je za nama uspješno realizirano 35. Proljeće u Ronjgima, na kojem je sudjelovalo stotinjak djece, a gosti Proljeća su bili pjesnikinja Dorotea Štifanić Mislej i pisac Mladen Kušec.

Povodom ovogodišnje manifestacije tiskano je notno izdanje »Dvi ladonje« – to su uglazbljeni stihovi Doroteje Štifanić Mislej, koja je – uz maestra Dušana Prašelja – jedan od osnivača i dugogodišnja voditeljica Proljeća u Ronjgima – rekao je Darko Čargonja, ravnatelj Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, najavljujući ovogodišnju djelatnost.

Čargonja je također spomenuo da je u sklopu Proljeća u Ronjgima raspisan natječaj za dječje radove koji će biti prezentirani na manifestaciji »Čakavčići pul Ronjgi«, a na koji je stiglo oko 400 literarnih i stotinjak likovnih radova. 

 Smotra zborova županije

Prije mjesec dana Ustanova je tiskala autorsku zbirku Vlaste Sušanj Kapićeve pod naslovom »Jelitima«, a najživlju aktivnost bilježi najmlađa katedra Ustanove – Mješoviti pjevački zbor »Ronjgi« – koji ovih dana gostuje na tradicionalnoj manifestaciji »Naš kanat je lip« u Poreču.

Na dan 8. lipnja katedra organizira smotru pjevačkih zborova Primorsko-goranske županije »Kanat pul Ronjgi«, na koju su se prijavila 24 pjevačka zbora, pa se očekuje oko 600 pjevača. Nadalje, na poziv ravnogorskog pjevačkog zbora »Gimpl«, kao gosti manifestacije »Panfest« koja će u Ravnoj Gori okupiti sve sudionike nedavno završenog televizijskog natjecanja »Do posljednjeg zbora«, MPZ »Ronjgi« nastupit će u Ravnoj Gori kao gosti manifestacije. 

  Početkom srpnja katedra će u Ronjgima uzvratno ugostiti pjevače »Cantilene« iz Slovačke, s kojima će održati zajednički koncert, a u rujnu će se zbor »Ronjgi« predstaviti cjelovečernjim koncertom u Hrvatskoj čitaonici na Trsatu.

Očuvanje autohtone baštine

Do kraja godine, u studenom će se održati pogovor posvećen nedavno preminulom pjesniku Davidu Kabalinu, uz 95-tu godišnjicu rođenja, a Darko Čargonja je spomenuo izdavačku djelatnost, koja uključuje tiskanje Autorske zbirke »Čakavčići pul Ronjgi 19« i Zbornik IMR br. 7. 

  O djelatnosti katedre koja se bavi baštinom i očuvanjem autohtonog jezičnog i glazbenog izričaja govorio je Ivan Pavačić, stali vanjski suradnik Ustanove i voditelj Mantinjade pul Ronjgi već 32 godine: 

  – Mantinjada je natjecanje mladih sopaca i kantura, utemeljeno 1980. godine. Zahvaljujući ovoj manifestaciji, na području Primorja, Istre i otoka razvilo se zanimanje za očuvanje narodnog blaga, pa na Krku, primjerice, bilježimo 25 godina postojanja udruge koja uči djecu pjevanju autohtonih pjesama te sviranju na sopilama, što imaju priliku pokazati u natjecateljskom dijelu Mantinjade – zaključio je Ivan Pavačić, napominjući da je tijekom godina na Mantinjadi nastupilo više od dvije tisuće mladih sopaca i kantura. 

  – Među važne djelatnosti katedre spada i rad na terenu, snimanje emisija pučke glazbe, pjevanja i svirke na autohtonim glazbalima, što smo započeli 1995. godine s maestrom Dušanom Prašeljem. S područja Primorja, otoka i Gorskog kotara, priredili smo 303 emisije za Radio Rijeku, a nakon njihove želje da se učini pauza, nastavili smo suradnju s Prvim programom Hrvatskog radija, gdje se svakog drugog utorka u 17,30 javljamo u emisiji »Iz hrvatske baštine«. Matreijale i dalje montiramo u Radio Rijeci, a iz ovog novog ciklusa već smo objavili 180 emisija! 

 Canzonetta Fiumana

Diana Grgurić govorila je o istraživačkoj i izdavačkoj djelatnosti Katedre posvećene glazbenoj baštini, u kojoj je stalno anagažirana uz dr. Mirnu Marić: 

  – Katedra za istraživanje glazbene baštine Rijeke i okolice djeluje već pet godina, a financira se sredstvima Odjela za kulturu Grada Rijeke. Do sada su ostvareni i u javnosti prezentirani važni projekti – posljednji je bio istraživanje skladatelja Marcela Tyberga – a jednim od najznačanijih smatramo istraživanje ostavštine prof. Josipa Kaplana. Prvi put tematski se progovorilo o prof. Kaplanu, prvi put se ušlo u njegovu ostavštinu u Lovranu, a kao rezultat istraživanja priređen je međunarodni simpozij, tiskan je Zbornik i priređen cjelovečernji koncert orkestra riječke Opere. 

Financiranje iz PGŽ

  – Vrlo smo zadovoljni rezultatima rada Ustanove, koja uz niz tradicionalnih manifestacija uvodi i nove, poput »Mantinjade va Zagrebe« – što smatramo izvrsnom idejom ne samo očuvanja, već i propagiranja baštine. Ustanova radi i na senzibiliziranju mladih, surađuje s osnovnim školama regije, ali i čitave Hrvatske – priređuju se razgledi, održavaju edukativna predavanja za djecu iz drugih krajeva, pa će po želji osnovaca iz Bjelovara, za vrijeme njihova boravka, u Ronjgima imati prilike čuti i zvuk sopila – rekla je mr. Jasna Blažević. 

  Još je napomenuto da Ustanovu s 90 tisuća kuna financira Općina Viškovo, a grad Rijeka, uz 25.000 kuna za rad istraživačke katedre, izdvaja za program još 5.000 kuna godišnje, što Ustanova ne smatra dovoljnim zanimanjem za njenu djelatnost.