Festival »Miroslav Krleža«

U znaku Krležinih žena: U petak počinje peto izdanje festivala

Kim Cuculić

Peto izdanje od 1. do 7. srpnjaU znaku Krležinih ženaFestival će biti otvoren premijerom Natalije Manojlović »Šest lica Ane Borongay«



Peti Festival »Miroslav Krleža«, koji je ove godine posvećen Krležinim realnim i imaginarnim ženama, održat će se od 1. do 7. srpnja, najavio je ravnatelj Festivala Goran Matović. Matović je istaknuo kako su nova čitanja Krleže potaknula Festival »MiroslavKrleža« da svoje peto izdanje posveti Krležinim ženskim likovima. Tu će, kako je napomenuo, nastojati propitati zaključak Stanka Lasića o tome da se u središtu Krležine paradigme nalazi protagonist koji će tragati za smislom, apsolutom i pritom će se kretati od nekog autoriteta k nekoj ljubljenoj osobi.


Najavio je kako će Festival biti otvoren premijerom Natalije Manojlović »Šest lica Ane Borongay« (1. srpnja u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža, Krležin Gvozd u 21 sat). »Time ćemo izvedbeno tematizirati Anu Borongay kao Krležinu najdublju metaforu«, rekao je Matović dodavši kako će studenti zagrebačke Akademije dramske umjetnosti izvesti i predstavu »Ćelava Leda«. U slobodnoj produkciji drame »U agoniji« scenski će se propitati ljubavni trokut koji se očituje kao Laurina antinomija poniženja, napomenuo je Matović.


Ravnatelj Festivala najavio je i prikazivanje filma »Horvatov izbor«, a iz prethodnoga festivalskog izdanja reprizirat će i legendu »Adam i Eva« redateljice Natalije Manojlović. Dodao je i kako redatelj Zlatko Sviben sa svojim glumcima radi dokumentarnu dramu »Od Bele do Isabelle«. Prema Matovićevim riječima, u popratnom programu su zamislili i »razgovore u Krležinu vrtu«, kao i »Krležino putovanje u Opatiju« prema zamisli i režiji Marija Kovača.




Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća. Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka), koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise.