Riječke ljetne noći

Pamtit će se gostovanja

Kim Cuculić

Lucio Gallo / Snimio Sergej DRECHSLER

Lucio Gallo / Snimio Sergej DRECHSLER

Ove su godine izostale dramske i operne premijere, ali su Riječke ljetne noći, unatoč sramotnoj potpori Ministarstva kulture od samo 50.000 kuna, uspjele dovesti nekoliko programa s epitetom »svjetski«



RIJEKA Koncertom »Tribute to Frank Sinatra«, u izvođenju talijanskog baritona Lucia Galle i jazz kvinteta Claudija Chiare, završile su trinaeste Riječke ljetne noći. Bio je to pravi koncert za završnicu ovogodišnjeg festivala, na kojemu je publika na Trgu Riječke rezolucije mogla uživati u najpoznatijim pjesmama posvećenim Franku Sinatri. Dvosatni koncert, s nekoliko dodataka, odrađen je vrlo profesionalno, a Lucio Gallo predstavio se riječkoj publici kao svestrani umjetnik – podjednako dobar i u opernom i u jazz fahu.


Unatoč sramotnoj potpori Ministarstva kulture od samo 50.000 kuna, dok neki drugi hrvatski ljetni festivali dobivaju milijunske svote, ovogodišnje Riječke ljetne noći uspjele su dovesti i nekoliko programa s epitetom »svjetski«. Tako je vrhunac festivala bio koncert »The Best of Opera« održan na punoj Ljetnoj pozornici u Opatiji, na kojemu su nastupile istinske operne zvijezde, korejska sopranistica  Sumi Jo i već spomenuti Lucio Gallo, uz domaće zvijezde u usponu – mezzosopranisticu Ivanu Srbljan i slovenskog tenora Aljaža Farasina.


Promjena koncepta


U Rijeci je prvi put gostovalo i kultno njujorško eksperimentalno kazalište LaMaMa, koje je u jednom od novootkrivenih prostora bivše tvornice Torpedo izvelo predstavu »Pylade« Piera Paola Pasolinija u režiji Ivice Buljana. U Arheološkom parku Principij prikazana je gostujuća predstava iz Italije – »Priča o Qu«, u režiji Massima Navonea. Jedan od središnjih događaja festivala je i otvorenje atraktivne izložbe o dinosaurima »Divovi Patagonije« u bivšem Exportdrvu.




Već prošle godine Riječke ljetne noći promijenile su koncepciju, pa to više nije samo glazbeno-scenska manifestacija nego ima širi multimedijalni koncept. Takva promijenjena koncepcija nastala je iz suradnje HNK-a Ivana pl. Zajca s drugim ustanovama u kulturi: Art-kinom Croatia, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Prirodoslovnim muzejom, Muzejom grada Rijeke, Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja, Gradskim kazalištem lutaka, Festivalom Opatija i Hrvatskim muzejom turizma.


Novac, novac…


Svaka od tih ustanova ponudila je vlastite programe – od programa za djecu i predstava, do izložaba, filmova i predavanja. Ove godine izostale su dramske i operne premijere, što se vjerojatno može pripisati manjku sredstava. Stoga su prevladavali reprizni naslovi, ali su igrani na novim lokacijama, što im je dalo drugačiju dimenziju.

Tijekom dvadesetak dana, od 1. do 22. srpnja, Riječke ljetne noći ponudile su različite programe za razne uzraste. S obzirom na bitno srezana sredstva, reklo bi se: »Koliko para, toliko muzike«. Uz svu kreativnost i želje, novac je u kulturi često ipak presudan faktor.


 No, tko je htio – mogao je i na ovogodišnjim Riječkim ljetnim noćima pronaći nešto za sebe. Važno je da se kontinuitet ovog festivala održi, a s obzirom na titulu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture treba se nadati da će i za Riječke ljetne noći doći bolja vremena i da će biti ako ne isto, onda barem približno tretirane kao i Splitsko ljeto i Dubrovačke ljetne igre. Riječani su to zaslužili.