Foto: Vedran Karuza
C je tijekom 1994. i 1995. u nekoliko navrata posjetio Hrvatsku, prvenstveno kao glazbenik, a putujući zemljom dokumentirao je i intervjuirao umjetnike s kojima se susreo, s naglaskom na njihovu poziciju u kontekstu društva u ratu
RIJEKA Kako rat utječe na umjetnost i umjetnike – osnovno je pitanje koje se provlači kroz dokumentarni film o nezavisnoj kulturnoj sceni Hrvatske tijekom ratnih 90-ih godina, »RAT ART – Hrvatski neovisni umjetnici/RAT ART – Croatian Independents« kanadskog redatelja Zeva Ashera.
Dokumentarac preminulog glazbenika i filmaša koji je tijekom 1994. i 1995. u nekoliko navrata posjetio Hrvatsku, prvenstveno kao glazbenik, a putujući zemljom dokumentirao je i intervjuirao umjetnike s kojima se susreo, s naglaskom na njihovu poziciju u kontekstu društva u ratu, prikazan je u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti i to kao dio pretprograma Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.
Zev Asher (1963. – 2013.) bio je eksperimentalni glazbenik i autor dokumentarnih filmova, iz Montreala u Kanadi. »RAT ART« njegov je prvi filmski uradak.
Brojni akteri
Film je dovršen 1997. u neovisnoj koprodukciji Zeva Ashera i Sanje Živković (Box Trot Film). Za vrijeme posljednjeg Asherovog posjeta Hrvatskoj, redatelj je film na VHS kazeti ostavio tadašnjem Soros Centru za suvremenu umjetnost, današnjem Institutu za suvremenu umjetnost.
Institut film prikazuje besplatno jer Asher iza sebe nije ostavio poznate nasljednike, odnosno obitelj, a potraga za Sanjom Živković još nije urodila plodom. Ispričala je to uoči projekcije predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost Janka Vukmir, ujedno i kustosica izložbe »Devedesete: Ožiljci«, dok je nakon projekcije o autoru, tadašnjoj umjetničkoj sceni i samom Soros Centru za suvremenu umjetnost govorila povjesničarka umjetnosti, kritičarka, kustosica i bivša zaposlenica Instituta Jadranka Vinterhalter.
U filmu »RAT ART« pojavljuju se razni akteri tadašnje kulturne scene, poput glazbenika Zorana Prodanovića Prlje i Leta 3, Severine, Tonija Cetinskog, Alke Vuice, Satana Panonskog ili Davora Gopca, vizualnih umjetnika i performera Vladimira Dodiga Trokuta, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Vlaste Delimar, Borisa Demura, Mirjane Vodopije, članova Labin Art Expressa ili Ivana Faktora, redatelja glazbenih spotova Radislava Jovanova Gonze, grafičkih dizajnera Božesačuvaj Albina Uršića i Borisa Kuka, fotografa Pave Urbana, likovnog kritičara Mladena Lučića, stripaša Dubravka Matakovića…
Projekcija je dio velikog istraživačkog, nakladničkog i izložbenog projekta o kulturno-umjetničkim zbivanjima na području nekadašnje istočne Europe 90-ih koji će, pod nazivom »Devedesete: Ožiljci«, vrhunac imati na izložbi u riječkom MMSU-u tijekom 2020.
Velika izložba
– Polazeći od današnje perspektive, 25 godina nakon što su se dogodile najveće političke, društvene, ekonomske i tehnološke promjene našeg vremena te od činjenice da svijet umjetnosti 90-ih godina na ovim prostorima nije nikada stvarno dokumentiran, ta će se velika izložba osvrnuti na kulturno-umjetničke snage koje su pred četvrt stoljeća stajale iza tih promjena i na njihove šire rezonance koje osjećamo i danas.
Nositelj je projekta Institut za suvremenu umjetnost Zagreb, a partneri su Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci i Rijeka 2020, stoji u najavi te velike izložbe.
