BAŠKA – Prirodu i život na visokim i zaobljenim hrptima brda iznad Baške stoljećima su oblikovali vjetar i sunce. Ne bi li barem donekle ukrotili ovo divlje okruženje, ljudi su izgradili sofisticiran sustav naizgled beskonačnih zidova i ograda koji su ograničavali kretanje stada ovaca, te štitili uzgojene biljke od teških vremenskih uvjeta.

Te funkcionalne strukture vješto su sastavljene od lokalnog kamena bez pomoći drugih materijala, a u Hrvatskoj se osim na samom jugu otoka Krka nalaze i na susjednom otoku Prviću.

Danas su uglavnom nekorištene, no i dalje određuju prirodnu okolinu ovih udaljenih područja. Unatoč tome, osim povijesnog značaja, one posjetiteljima nude i druge interpretacije bliske šarmu umjetničkih intervencija ili arhitektonskih spomenika.

Odmah iznad Baške i njezine Vele plaže nalazi se mjesto imena Ljubimer odakle se pruža veličanstven pogled preko mora ravno do otoka Prvića i zatim do planine Velebit. Ljubimer je jedna od karakterističnih kamenih struktura ovoga kraja koje se nazivaju mrgari.

Riječ je o primitivnom, no istovremeno sofisticiranom sustavu zidova koji podsjećaju na megalitske spomenike, a korišteni su za okupljanje ovaca koje se inače slobodno kreću kako bi ih se razvrstalo prema vlasništvu.

Unikatna skulptura

Upravo su tu mikrolokaciju na brdu iznad Baške s jugozapadne strane naselja, izabrali čileanski arhitekt hrvatskog podrijetla i svjetskog glasa Smiljan Radić i njegova partnerica Marcela Correa, čileanska kiparica, kao mjesto na koje će postaviti unikatno umjetničko djelo – skulpturu »Suze« koja će saživjeti s postojećim fascinantnim sustavom zidova koji su nekad služili za okupljanje ovaca. Cijeli projekt sastavni je dio programskog pravca Lungomare Art Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.

– Ponekad nalazimo anonimna djela na neobičnim mjestima koja kasnije bivaju napuštena. Ta djela izgledaju primitivna i zavodljivo korisna unatoč njihovom napuštanju. Ona su djelić otpuštenog sjećanja… poput dugog suhozida u Baški.

U tom slučaju stvarnost umjetničke realizacije jednako je važna kao i njeno iznenadno otkriće, kao da smo prvi istraživači koji su naišli na nju, kazuju o ideji Smiljan Radić i njegova partnerica Marcela Correa, koji tim povodom ovih dana borave u Baški, kako bi još jednom proučili lokaciju i definirali točan izgled skulptura.

Otvorenje instalacije, koja se realizira u suradnji s Općinom Baška, Turističkom zajednicom općine Baška te Društvom Sinjali, planirano je u sklopu tradicionalne manifestacije »Crna ovca« sredinom svibnja iduće godine.

– Poziv za sudjelovanje u ovom projektu dobili smo još prije godinu dana, posjetili smo nekoliko lokacija koje sudjeluju u programskom pravcu Lungomare Art, no ovo posebno mjesto u Baški bio je pravi izbor za nas.

Prije šest mjeseci posjetili smo ovu lokaciju; bilo nam je iznimno važno da osjetimo energiju te lokacije i osmislimo način na koji ćemo umjetnički djelovati. To je napuštena lokacija prepuštena utjecaju protoka vremena i vremenskim prilikama, do nje se ne može tek tako doći, potrebna je duga šetnja u adekvatnoj obući, stoga je i njena pozicija na neki način uvjetovala konačan izgled skulpture, kazuju Radić i Correa.

Otpor i krhkost

A da je riječ o zahtjevnoj umjetničkoj produkciji svjedoči i informacija da će skulptura na vrh brda biti prevezena helikopterom.

– Mrgar, odnosno taj suhozid na brdu iznad Baške istovremeno daje dojam otpora, ali i krhkosti. Otpor pruža taj suhozid umjetno stvoren od ljudi, ali koji koristi samo materijal dostupan na lokaciji, dakle kamen, a krhkost označava djelovanje vanjskih sila, sunca, soli, vjetra, ali i napuštanje njegove izvorne funkcije, pojašnjavaju Radić i Correa, čija će skulptura biti trajno postavljena i sama će biti prepuštena obilasku namjernih i slučajnih prolaznika, ali i utjecaju vremena, pa i nemilosrdnoj bašćanskoj buri.

Radić i Correa dio su renomirane međunarodne umjetničke skupine koja djeluje u sklopu programskog pravca Lungomare Art, čiji je osnovni cilj izgraditi spomenike za budućnost. U sklopu ovog pravca tijekom 2020. bit će postavljeno 11 trajnih umjetničkih skulptura i instalacija u 10 mjesta duž obale i otoka Kvarnera. Svi umjetnički radovi tiču se određenih posebnosti samog mjesta, inspirirani su pričama koje su lokalnom stanovništvu važne, a koje je nemoguće naći u uobičajenim turističkim brošurama.

Osim estetske, umjetnički radovi imaju i funkcionalnu vrijednost – neki od njih nova su odmorišta, igrališta, mjesta za razgovor i učenje. Uključene su lokacije u Brseču, Lovranskoj Dragi, Voloskom, u ribarnici u Rijeci, na riječkoj plaži Grčevo, u Kostreni i u Crikvenici, ali i u Loparu na otoku Rabu, iznad Baške na otoku Krku i u Malom Lošinju. Svaki rad u određenoj mjeri povezuje baštinu i sadašnji trenutak, a autori su renomirani umjetnici i umjetnice, dizajneri i arhitekti iz Hrvatske, Europe, Japana i Čilea.

Lokacije i umjetnici Lungomare Arta

U mjestima duž obale i u Rijeci svjetski i hrvatski poznati i priznati umjetnici izrađuju i postavljaju različite i trajne umjetničke skulpture. Tako program Europske prijestolnice kulture, u okviru programskog pravca Lungomare Art, donosi novi kulturno-turistički put na Kvarneru.

Uz Smiljana Radića i Marcele Correa, u Brseču umjetnica Sofie Thoesen povezuje praznu školu i park kraj boćališta te stvara kamenu skulpturu s tekstovima, koja može služiti i kao mjesto okupljanja.

U Lovranskoj Dragi, uz stazu Medveja – Vojak, kod starog mlina, umjetnik Davor Sanvincenti stvara paviljon od drva maruna i lokalnog kamena, mjesto odmora i okrijepe te učenja o specifičnostima ovog kraja. U Voloskom umjetnici Jirí Kovanda i Nika Laginja stvaraju dvije skulpture – jednu pod morem, drugu iznad mora, koje govore o prirodi, čovjekovom odnosu prema prirodi i ekologiji.

U riječkoj ribarnici umjetnik Pavel Mrkus postavlja audio-vizualnu skulpturu kojom obogaćuje sadašnji izgled ove vrijedne riječke zgrade. Na plaži Grčevo na Pećinama umjetnik Igor Eškinja sa studentima Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci stvara Baltazargradsko kupalište inspirirano svima dragim likom iz crtića. U Kostreni jedan od najpriznatijih umjetničko-dizajnerskih kolektiva u regiji, Numen/For Use, dizajnira opremu za plažu Svežanj, koja će se ondje trajno postaviti te dodatno uljepšati plažu.

U Crikvenici umjetnici Ilona Nemeth i Marian Ravasz postavljaju kamenu skulpturu posvećenu crikveničkom gostoprimstvu i radu žena u proizvodnji i razmjeni soli. U Loparu umjetnica Harumi Yukutake izrađuje skulpturu od lokalnih materijala, pa i rapskog kamena, inspirirana lokalnim motivima.

U Malom Lošinju, u neposrednoj blizini Muzeja Apoksiomena, jedan od vodećih britanskih suvremenih umjetnika, Liam Gillick, gradi skulpturu kojom dovodi u odnos tradiciju turizma i brodogradnje te pomorsku tradiciju.