Snimio Vedran KARUZA
Djelatnici muzeja na Dolcu počeli su s pakiranjem radi preseljenja, a istodobno teku i pripreme za postav velike retrospektivne izložbe Tomislava Gotovca, kojom će MMSU 22. rujna otvoriti vrata građanima. Dotad će u cijelosti završiti i selidba osoblja iz zgrade Sveučilišne knjižnice, u kojoj će do daljnjeg ostati smješten muzejski depo, dok će izložbeni i radni prostori kustosa dobiti novu namjenu
RIJEKA Završeno je uređenje prvog kata i dijela prizemlja H-objekta u bivšem industrijskom kompleksu »Rikard Benčić«, gdje će biti novo sjedište riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Djelatnici muzeja na Dolcu počeli su s pakiranjem radi preseljenja na novu adresu, a istodobno teku i pripreme za postav velike retrospektivne izložbe Tomislava Gotovca, kojom će muzej 22. rujna otvoriti vrata građanima.
U uređenom dijelu prizemlja »H-objekta« bit će ulazni hol s kafeterijom, knjižarom i info pultom, a na katu galerijski prostor, knjižnica s čitaonicom, uredi kustosa i muzejskih tehničara. Uz glavnu izložbenu salu, smještenu uz dvorišno pročelje, uređen je i multimedijalni prostor za manje izložbe, predavanja i projekcije, a smjestio se u prostoru nekadašnjih tvorničkih jaslica koji spaja dva krila H-objekta i velikim staklenim prozorima gleda na Krešimirovu ulicu.
»Bijela gondola«
Drugi kat i tavan H-objekta, namijenjeni predstavljanju muzejske kolekcije i smještaju depoa, još su u vlasništvu PIK-a, ali u tijeku su pregovori o zamjeni nekretnina s Gradom, koji bi se prema očekivanju Slavena Tolja mogli ubrzati sad kad je postalo izvjesno ne samo preseljenje MMSU-a, već i skori početak uređenja preostalih zgrada u Benčiću u koje bi najkasnije 2020. trebali useliti i Muzej grada Rijeke, Dječja kuća te središnji odjel Gradske knjižnice.
U zasad neuređenom dijelu prizemlja nove zgrade MMSU-a nalazit će se »Kuhinja«. Riječ je o prostoru nekadašnje tvorničke menze koji će i u budućnosti služiti za pripremu hrane, ali i kao centar za kreativne migracije. Novi kulturni punkt, osmišljen u okviru projekta Rijeka EPK 2020., programski će funkcionirati autonomno, a bavit će se problematikom migranata, različitih manjinskih i queer skupina.
No i prije nego zaživi u toj funkciji bit će otvoren javnosti, kako bi se omogućila usporedba i naglasio kontrast između novog i starog. Prema riječima Slavena Tolja, nedugo nakon otvorenja Gotovčeve izložbe u ovom će prostoru biti predstavljena »Bijela gondola« Kate Mijatović, kojom je umjetnica izvela performans »Nesvjesno: Canal Grande« na otvorenju 55. bijenala u Veneciji kad ju je gondolijer dva sata usnulu vozio venecijanskim kanalima.
Sedam metara dugačka gondola bit će ispunjena ugljenom, a u prostoru buduće »Kuhinje« gostovat će i Ana Dana Beroš s instalacijom »Intermundia« posvećenom migrantima, a također predstavljenom u Veneciji, na 14. bijenalu arhitekture.
Natječaj za bistu
Radovi Tomislava Gotovca već su u »Benčiću«. Kustosicama Kseniji Orelj i Nataši Šuković, koautoricama prve velike retrospektive umjetnika, uskoro će se pridružiti i članovi beogradskog kolektiva »Škart« kako bi započeli rad na postavu.
Na izložbi će biti predstavljeno stotinjak Gotovčevih radova, koji će ispuniti cijeli prostor Muzeja, uključujući urede kustosa te pomoćne prostore, koji će tom prigodom također biti otvoreni posjetiteljima. Uz različita djela umjetnika u budućoj knjižnici moći će se razgledati i ambijent koji prenosi atmosferu Gotovčeva stana u Krajiškoj 29 u Zagrebu s originalnim predmetima iz prostora u kojem je živio.
Sa stražnje strane Muzeja, gdje će se nalaziti interno parkiralište za djelatnike, do otvorenja izložbe trebalo bi biti izvedeno i vanjsko dizalo koje će omogućiti pristup invalidima, što trenutno nije moguće ni u jednoj riječkoj muzejskoj ustanovi.
U planu je i uređenje okoliša, ulice ispred muzejske zgrade i parkića u kojem će se ukloniti trula stabla, zasaditi cvijeće, obojati klupe, nasuti nova zemlja i šljunak, a jezerce će nastaniti kornjače. U parku je nekad stajala i bista Rikarda Benčića koja je u ukradena i najvjerojatnije pretopljena, no Tolj razmišlja o raspisivanju natječaja kako bi se u suradnji sa studentima Akademije primijenjenih umjetnosti napravio novi portret mladog riječkog antifašista, ilegalca koji je ustrijeljen kod Roča u Istri u kolovozu 1944. kad su mu bile samo 24 godine.
Već dogodine, saznajemo od ravnatelja, trebala bi biti obnovljena i cijela fasada »H-objekta«, a prostor će se od prodora vode štititi branama za poplave koje će se montirati s vanjske strane ulaznih vrata Muzeja, kao u Veneciji.
Knjižnica
Preseljenjem na novu adresu MMSU prvi put od osnutka prestaje biti podstanar, a raspolagat će dijelom prostora i u budućoj Dječjoj kući s kojom je povezan željeznim mostom. U njoj će se odvijati različite edukativne aktivnosti namijenjene najmlađoj publici, a posebna pažnja u budućoj djelatnosti Muzeja poklonit će se, prema riječima Slavena Tolja, i njegovanju suradnje s bivšim djelatnicima »Rikarda Benčića«.
Na natječaj Ministarstva kulture za program »Umjetnost i kultura 54+«, koji se financira europskim sredstvima, a usmjeren je na socijalno uključivanje i unapređenje kvalitete života osoba starijih od 54 godine kroz poboljšanje pristupa kulturnim i umjetničkim aktivnostima, MMSU je zajedno s partnerima prijavio projekt vezan upravo za bivše radnike tvornice.
– Uspjeh na natječaju omogućio bi nam kontinuirani program koji bi aktivirao ljude nekad zaposlene u »Benčiću« da cijelo vrijeme budu s nama i aktivno prenose svoja znanja na nove generacije. No time ćemo se baviti i neovisno o rezultatima natječaja. Već smo razgovarali o suradnji s urednikom tvorničkih novina, jer planiramo napraviti reprint s našim temama. »Rikard Benčić« svojedobno je imao najbolju knjižnicu od svih tvornica u bivšoj Jugoslaviji pa se i toga treba prisjetiti – kaže Tolj, ističući da su radnici koji su došli u razgledavanje prostora imali niz pametnih, jasnih i preciznih pitanja o svrhovitosti rada Muzeja, njegovoj društvenoj ulozi i koristi, o tome koga danas uopće zanimaju skulpture i slike, a upravo takva pitanja predmet su bavljenja i samih muzealaca.