Dobro štivo na sunce

Pridružite se pokretu za slobodu knjiga: Donirajte knjige za loparsku Biblioteku na plaži

P. N.

U pripremi je postavljanje kućica s knjigama na trima lokacijama koje će funkcionirati po principima Bookcrossinga, odnosno svjetskog pokreta za slobodu knjiga



Donirajte knjige za početni fundus buduće Biblioteke na plaži i pridružite se globalnom trendu pokreta za slobodu knjiga!


U Hrvatskoj i svijetu tijekom ovoga mjeseca odvija se niz manifestacija poput Noći knjige ili Tjedna dobre dječje knjige. Upravo zbog toga Centar za kulturu Lopar odabrao je travanj da pozove mještane da se uključe u projekt donacije knjiga za buduću Biblioteku na plaži. Naime, u pripremi je postavljanje kućica s knjigama na trima lokacijama koje će funkcionirati po principima Bookcrossinga, odnosno svjetskog pokreta za slobodu knjiga.


Cilj je na ovaj način učiniti knjige dostupnima mještanima i njihovim gostima u svako doba dana ili noći, što je iznimno važno zbog toga što Lopar još uvijek nema knjižnicu, niti čitaonicu. Ovim projektom namjera je potaknuti kulturu čitanja te približavanje svjetskom trendu slobodnih knjižnica na koje sve češće možemo naići i na ulicama naših gradova.




Stoga, se pozivaju svi mještani Lopara te čitavog otoka Raba da kontaktiraju Centar za kulturu Lopar ako imaju knjige koje žele donirati za početni fundus Biblioteke na plaži koja će profunkcionirati početkom ovog ljeta. 


Kontakt: Centar za kulturu Lopar (zgrada Turističke zajednice Općine Lopar)Lopar 284, Lopar[email protected]099/814-0712

Može li knjiga biti zarobljena?  Među mnoštvom naslova na policama kućnih i javnih biblioteka kriju se i ona djela koja dugo nisu susrela svojeg čitatelja, tu poželjnu adresu svakoga literarnog svijeta. Bez čitatelja, koji knjigu čita, spoznaje i kreativno ugrađuje u vlastiti svjetonazor, promašen je smisao knjiškog postojanja. Zarobljena knjiga je, jednostavno, knjiga koja je zaboravljena.


BookCrossing je svjetski pokret izrastao na ideji da knjigu treba osloboditi, pomoći joj da s police iskorači u svijet. Temeljen na principu darivanja i slobodne razmjene, ovaj je pokret uspio dokazati da je za populariziranje čitanja prvenstveno dovoljna kreativnost i entuzijazam. A sve je službeno započelo 21. travnja 2001. godine.


Amerikanac Ron Hornbaker uočio je kako na svijetu postoje internetske stranice za praćenje novčanica i fotografija, no da ne postoje i one koje prate knjige. Uz pomoć supruge te kolega Bruce i Heather Pedersen pokrenuo je inicijativu koja je vrlo brzo izrasla u međunarodni pokret s velikim brojem aktivnih članova. Zahvaljujući njima te brojnim volonterima diljem svijeta koji populariziraju ovaj pokret u svojim sredinama, gotovo 9,5 milijuna knjiga trenutno traži svoje čitatelje u 132 zemlje. Aktivnih bookcrossrera više je od milijun i pol. 


Kako BookCrossing zapravo funkcionira? Za početak, dovoljno odlučiti darovati knjigu s police te je označiti naljepnicom koju se može preuzeti s internetske stranice www.bookcrossing.com. U naljepnicu se može upisati jedinstveni identifikacijski broj BookCrossinga (BCID), koji se preuzima nakon besplatne registracije. Označenu knjigu bookcrosseri ostavljaju na javnim mjestima ili mjestima predviđenim za razmjenu, kako bi je mogli pronaći i preuzeti drugi zainteresirani čitatelji. Nakon čitanja knjiga se prosljeđuje dalje, i time se nastavlja lanac čitateljske razmjene. Putovanje knjige koja je ušla u BookCrossing može se pratiti uz pomoć identifikacijskog broja upisanog u naljepnicu (BCID), dakako uz pretpostavku da novi čitatelj taj broj upiše na službenoj stranici BookCrossinga i na taj način javi da je knjiga kod njega.