Sa(n)jam knjige

Od Claudija Magrisa do Orhana Pamuka: U Pulu stižu nesuđeni i suđeni nobelovac

Davor Mandić

Jubilarno izdanje Sajma održat će se od 5. do 15. prosinca u Puli, a ugostit će zavidan autorski presjek suvremenosti



PULA – Kraj hrvatske knjižne godine obično je rezerviran za najozbiljnije knjižno sajmovanje. Pa dok se bližimo kraju najvećega knjižnog sajma u nas, Interlibera, valja nam najaviti onaj drugi, pulski, kojem se s pravom tepa: autorski. Jer dok je Interliber velika knjižara koja predstavlja jedan od rijetkih punktova izdavačkog života, odnosno prostor za preživljavanje izdavačkog sektora, Sa(n)jam knjige u Istri, ove godine od 5. do 15. prosinca, u fokus stavlja autora, pisca, i njemu sve podređuje. Zato autori i vole pulski sajam knjige i rado mu se vraćaju.


Tako je i ove godine, u kojoj su dva najveća kapitalca ujedno povratnici: prvi vikend (petak, 6. prosinca) označit će gostovanje nesuđenoga nobelovca Claudija Magrisa, a drugi, posljednji (nedjelja, 15. prosinca), suđenoga nobelovca Orhana Pamuka. Ne treba sumnjati da će tradicionalni program Sajma, Doručak s autorom, koji je Aljoša Pužar preuzeo od Voje Šiljka, biti ključno mjesto susreta s ovim autorima te će do mjesta u Kavani Mozart, gdje se doručak održava svakoga dana Sajma od 11 sati, biti jako teško doći. No oni koji to uspiju, moći će se počastiti fritulama, kavom i pametnim razgovorom, kako to i obično biva.


Grad u zaboravljenim knjigama


Od gostiju koji će još pohoditi Doručak tijekom Sajma izdvojit ćemo gostovanje jedne od glavnih akterica liberalne Srbije, političarku i povjesničarku Latinku Perović, poznatu i po izjavi da je najveća Titova greška bila što je umro. Tu će se naći i talijanski marksistički teoretičar i aktivist Franco Bifo Berardi, koji promišlja pojave novih fašizama, kao i moguće najmlađa sudionica Doručka – sjajna pjesnikinja i fizičarka Monika Herceg. Boris Dežulović podsjetit će nas zašto ga se opravdano smatra najboljim stilistom hrvatske društveno-političke satire te enciklopedijom povezivanja zaboravljenih mitomanija, a Miroslav Bertoša zašto su kolege filolozi oduvijek žalili što ga je na svoju stranu odvukla historiografija.




Tema jubilarnog, 25. izdanja Sajma izražena je naslovom »Gradovi u tijeku«, što je kompleks koji, prema organizatorima, ističe da su gradovi našeg svijeta gradovi u tijeku. Svoje će priloge temi dati Dragan Velikić, Jurij Andruhovyč, Idis Turato, Leonida Kovač, Andrea Matošević, Milovan Tatarin, Helena Sablić Tomić, Tea Perinčić, Jelena Todorović, Damir Karakaš, Tea Tulić, Miljenko Jergović, Vladislav Bajac, Namik Kabil i drugi.


Što se tradicionalnih programa Sajma tiče, istaknut ćemo Suton uz knjigu, Razgovor iza zavjese i Bertijev program. Suton uz knjigu ugostit će knjige i autore Juricu Pavičića, Igora Štiksa, Vesnu Marić i Kristinu Gavran. U Razgovoru iza zavjese bit će Jeannette Fischer, Boris Dežulović, Vlaho Bogišić i Boris Rašeta, a Bertijev program, koji pažnju svrće na nepravedno zaboravljene knjige, donosi samo jedno događanje: panel-diskusiju »Grad u zaboravljenim knjigama«.


Slavenski đardin


Prema tradicionalnim programima uporno guraju i sjajni programi za mlađe čitatelje: Pop-lektira, koja promišlja književnost izvan lektirskih kanona, i Hop-lektira, koja predstavlja stripaše. Ovi programi ugostit će Moniku Herceg, Mirelu Priselac Remi, Martinu Vidaić, Dortu Jagić, Stjepana Štefa Bartolića, Ivana Maka, Valentinu Briški i druge. Tu valja spomenuti i novi program – PULikulArna reforma – koji će pokušati u pet debatnih sesija promisliti kurikularnu reformu i stanje s čitanjem općenito.


Valja nam spomenuti još i novi program Sajma, Slavenski đardin, koji za cilj ima promociju slavenskih književnosti i autora, te postati mjestom u kojem se »isprepliću suvremene slavenske književnosti u nekoj vrsti ‘Razgovora ugodnoga’ o suvremenom identitetu i(li) njegovoj odsutnosti, o centralnom i perifernom, primarnom i sekundarnom, duhovnom i političkom. I nadasve estetskom, odnosno umjetničkom«, kako ističu organizatori.