Krizi unatoč domaći izdavači pripremili su za najveći nacionalni sajam knjiga brojne naslove domaćih autora, ali i važne knjige nagrađivanih inozemnih pisaca od Nizozemske do Turske i od Portugala do Češke
Naoružamo li se beletrističkim novitetima što ih ovih dana uoči Interlibera objavljuju domaći izdavači, ne moramo se bojati zime. Put u svijet fikcije idealan je bijeg od sumornih valera svakodnevice jer staze lijepe književnost često vode do ljepših i boljih svjetova. Krenimo s VBZ-om koji će na Interliberu predstaviti novi roman Bekima Sejranovića »Tvoj sin Huckleberry Finn« koji je, po mišljenju onih koji su ga već pročitali, možda i najbolja autorova knjiga dosad.
Tu je i nova zbirka pripovijetki Zorana Ferića »Na osami blizu mora«, koju bismo mogli nazvati i zbirkom kratkih romana jer priče u njoj imaju po 80-90 kartica, a neke su i struktirirane kao romani. Dugoočekivani, virtuozno napisani roman u stihovima Borivoja Radakovića »Što će biti s nama« također će se naći u ponudi VBZ-a, baš kao i nova knjigu Vedrane Rudan »Zašto psujem«, u kojoj autorica u svom stilu, žestoko i beskompromisno, osim na naslovno, odgovara i na pitanja čemu služe žene, čemu muškarci, djeca, čemu služi Hrvatska i čemu služi život?…
No vjerojatno će najveći će interes među VBZ-ovim novitetima izazvati novi roman literarne zvijezde Jonathana Franzena »Purity«, o kojem trenutačno piše cijeli književni svijet. Do Interlibera će izaći i »Amerikana«, novi roman Chimamande Ngozi Adichie, mlade nigerijske književne zvijezde koja je već dobila velike svjetske nagrade. U VBZ-ovoj biblioteci »Europom u 30 knjiga«, kao posljednji naslov ove godine upravo je objavljen roman nizozemskog klasika W. H. Hermansa »Damoklova mračna komora«, po mnogima jedan od najboljih romana o Drugom svjetskom ratu.
Na tragu klasika
Brojni su novi naslovi u Disputovoj biblioteci »Na tragu klasika«. Roman »Anna Édes« Dezsa Kosztolányija, klasika mađarske književnosti, priča je o služavki u okovima patološki posesivne gazdarice u Budimpešti nakon Prvog svjetskog rata. Disput donosi i jedna od najljepših književnih ljubavnih ispovijesti 20. stoljeća – roman »Podneblja« Andréa Mauroisa, autobiografsku priča o dvostrukom bračnom krahu, o čitanju, pisanju i nadasve o tišini.
U nizu birane fikcije ovoga izdavača je i »Bal grofa d’Orgela« Raymonda Radigueta, suptilna proza gdje je ljubav prikazana kao žudnja prema modelu nekoga drugog, kao i maštovit i moderan roman suvremenog češkog prozaika Michala Ajvaza »Luksemburški park« u kojem je opisan niz neobičnih iskustava što ih glavni lik Paul, pariški srednjoškolski profesor, proživljava nakon što u internetski pretraživač greškom utipka posve nepoznatu riječ. Ovoj se ediciji pridružuje i »Bijela noć ljubavi« Gustawa Herling-Grudzinskog, podulja novela o besmrtnoj ljubavi i smrtnom životu. Napisan u piščevim poznim godinama, tekst je istodobno i autorefleksija o starenju, drama umjetnika kojemu su povijesni vrtlozi oduzeli jasno određen životni prostor.
Profil na Interliber ide s romanom čuvenog talijanskog pisca Umberta Eca – »Nulti broj« čija je radnja smještena u novinsko uredništvo u Milanu 1992. »Klasični« je to Eco u kojem autor »Imena ruže« i »Foucaultova njihala«, baveći se nekim od svojih omiljenih tema – mračnim svijetom medijske politike, teorijama zavjere i lažnim mitovima – ispisuje sjajnu analizu našeg doba.
Profil objavljuje i »Veliku kompliciranu trgovinu«, prozni prvijenac Hugha Laurieja, holivudskoga glumca i glazbenika, televizijskim gledateljima dobro poznatog u ulozi osebujnog Dr. Housea. Priča je to o umirovljenom vojniku Thomasu Langu koji preživljava radeći povremeno kao zaštitar.
Život mu se naglo zakomplicira kad dobije ponudu da ubije bogatog američkog biznismena… U zabavnom Profilovom nizu je i »Nevidljivi čuvar« Dolores Redondo. Ova španjolska kriminalistička senzacija prvi je dio trilogije o 30-godišnjoj inspektorici Amaiji Salazar. Prava na prijevod prodana su u 33 zemlje, a u pripremi je i filmska ekranizacija iza koje stoje producenti ekranizacija Stiega Larssona i Henninga Mankella. Nagrađivani roman »Popis mojih želja« Grégoirea Delacourta koji je samo u Francuskoj prodan u više od milijun primjeraka, a preveden u više od 35 zemalja, moći će zahvaljujući ovom izdavaču čitati i domaći čitatelji.
Nepoznata Rumunjska
U kategoriji domaćih Profilovih proznih noviteta su »Snebivaš me« teatrologinje i spisateljice Mani Gotovac te »Žena s drugog kata« splitskoga pisca i novinara Jurice Pavičića. Prvi naslov je obiteljska proza koja tematizira nekoliko područja, od zabranjene ljubavi i pritajenog zlostavljanja pa do pitanja Jesenjinovog samoubojstva, a donosi i presjek društvene i kulturne scene od 60-ih do danas. Drugi je roman slojevita priča je o mladoj ženi koja služi dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva svekrve. Anatomija je to jednog zločina u kojoj Pavičić ulazi duboko pod kožu svog lika, istražujući okolnosti i sitne pomake koji su doveli do zločina.
Izdavačka kuća Oceanmore najavljuje »Žetvu«, višestruko nagrađivan roman Jima Cracea. »Žetva« prikazuje sedam ključnih dana neimenovanog sela i progovara o polaganu uništenju idile u doba začetka modernoga ekonomskog promišljanja. Craceova bezvremena priča izaziva nemir slikama prekrasnog svijeta koji polako nestaje.
Isti nakladnik priprema eskapističku i nostalgičnu priča »Život počinje u petak« Ioane Pârvulescu. Autorica izbjegava spominjanje svjetskih ratova, Ceausescuovog terora ili kasnije kriminalne privatizacije i korupcije, ali nam otkriva sudbinu čovjeka koji se vraća iz sadašnjosti u 1897. godinu, koja je za Rumunjsku bila izvanredno razdoblje, kad je kao država bila je ugledna i odlično pozicionirana u Europi.
Svježe objavljen naslov izdavača Oceanmore je roman »U kamenu« Clemensa Meyera, dobitnika brojnih njemačkih književnih nagrada i stipendija. Ovo svjedočanstvo o rubovima društva, prostituciji, svodništvu i s njima povezanim sudbinama otvara nove vidike vezane uz tu sve moćniju ekonomsku granu kalemljenu kriminalom i eksploatacijom. Meyer je navedene teme istraživao petnaest godina, a na ovome je romanu intenzivno radio osam godina. U knjižarama je već i roman »Luminari« mlade spisateljice Eleanor Catton koja je rođena u Kanadi, a odrasla na Novom Zelandu. Catton je s 28 godina 2013. bila najmlađa dobitnica Bookera u povijesti te nagrade.
Na obalama Mediterana
Među domaćim proznim uzdanicama Fraktura ističe i novu knjigu Luke Bekavca, ovogodišnjeg dobitnika europske nagrade za književnost. »Policijski sat« svojevrstan je nastavak »Drenja« i »Viljeva«, no njegov podnaslov »Slutnje, uspomene« otvara prostor za novu književnu etapu ovog autora.
Autora koji se rado poigrava žanrovima pa i u ovom djelu forma i tempo pripovijedanja doživljavaju metamorfozu. Domaće boje brani i Ludwig Bauer pikarskim romanom »Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek«. Ova neobična avantura – u koju se upućuju gospodin Kubitschek, pripovjedač Albert Albert i njegova mačka Mitzi – prepuna je komičnih i apsurdnih situacija. Bauer se ovdje na najbolji se način naslanja na tradiciju češkoga humora od Švejka do Hrabala i nastavlja je.
Iz pera prošlogodišnjeg nobelovca Patricka Modianoa čitat ćemo, zahvaljujući zaprešićkom nakladniku, roman »Dora Bruder« u kojem pripovjedač kreće u potragu za tragovima Dorina života, od njenog rođenja 25. veljače 1926. do 13. kolovoza 1942., kada je zatočena u logoru Drancy… Iza kriptičnog naslova romana-prvijenca Laurenta Binetaza »HHhH«, za koji je 2010. dobio Goncourtovu nagradu, krije se dinamična priča o jednoj od najodvažnijih epizoda Pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu na europskom tlu.
Knjigom pripovijedaka »Noću dolaze lisice« jedan od najznačajnijih suvremenih europskih pisaca Cees Nooteboom dovodi nas do svoje omiljene pozornice – Mediterana. Jer, baš na tome moru i na tim obalama – od Venecije do Baleara, od Alžira do Francuske – događaju se njegove melankolične priče, koje uz kap oporog humora i s puno mudrosti govore o ljubavi i gubitku, o prijateljstvu i umjetnosti.
Dah Orijenta
U izvanrednom psihološkom trileru »Dekompresija« proslavljena njemačka autorica Juli Zeh čitatelja majstorski uvlači u atmosferu vječnoga ljeta, beskrajnog plavetnila, ali i destruktivnog i opsesivnog odnosa jednoga para, ostavljajući čitatelja do samoga kraja doslovce – bez daha. Dah Orijenta Frakturinoj paleti dat će uzbudljiva kombinacija trilera i povijesnog romana »Bizantski sultan« turskog pisca Selçuka Altuna i obiteljska saga »Istanbul je bio bajka« jednog od najznačajnijih suvremenih turskih romanopisaca Marija Levija.
Dok Altun ispisuje hommage bizantskoj civilizaciji intrigantnom priča koja s lakoćom preskače stoljeća, pa je radnja podjednako napeta bez obzira na to odvija li se u dalekoj prošlosti ili na ulicama suvremenog Istanbula, Levi pripovijeda obiteljsku priču kroz tri generacije židovske obitelji u Istanbulu, od 20-ih do 80-ih godina 20. stoljeća. Vodeći nas kroz uske uličice i mala dvorišta, kroz stotine priča i anegdota, kroz tajne svakoga od svojih četrdeset sedam likova, pripovjedač progovara o suživotu raznih naroda i vjera (Židova, Grka, Armenaca, Turaka), kojima je Istanbul već stoljećima dom.
Tijekom odrastanja blizanci su suočeni s predrasudama prema ljudima druge boje kože, no to ne znači da i oni nemaju svoje predrasude. Stoga se ne može reći da je ovo knjiga o rasizmu – ona zahvaća puno dublje probleme ljudskog ponašanja i različitih predrasuda koje postoje u svima nama.
Profilovi urednici posebno ističu »Dane zaborava« autorice koja se potpisuje kao Elena Ferrante. Zanimljivo je da se malo toga zna o autorici koja već dvadeset godina objavljuje pod pseudonimom Elene Ferrante izazivajući svojim romanima golemu medijsku i čitateljsku pozornost. Dvadesetogodišnja anonimnost autorice još je intrigantnija kada se zna da se kritičari najuglednijih novina svijeta natječu u panegiricima pišući o njenim djelima. »Dani zaborava« njezino su remek-djelo, roman o ženi na pragu 40-ih, majci dvoje djece, koju suprug ostavi zbog mlađe žene. Ono što slijedi jest emocionalni slobodni pad, bespoštedna, maestralna literarna analiza boli, povrijeđenosti i ljutnje.
Pejzaži ljudske duše
Isti izdavač čitateljima je pripremio i »Sjene jednoroga« prvi je roman španjolske autorice Raquel Martinez. Claudija, žena koja se pokušala ubiti zbog neuzvraćene ljubavi, dolazi iz Argentine u Španjolsku i počinje raditi u kafiću koji se zove Jednorog. Otada se mnogi životi i radnje isprepleću u potrazi za istinskom ljubavlju i shvaćanjem kako je patnja univerzalna, a opet osobna. Kriminalistički roman austrijskog autora Paulusa Hochgatterera »Slast života« pisan je iz sedam perspektiva, različitih po načinu percepcije i stilu. Pisac uzbudljivu razvojnu liniju trilera vodi od zločina ka zločincu, ali isto tako i prema sumornim pejzažima ljudske duše.
Slučaj je htio da ovu knjišku selekciju završimo s romanom »Ubojstvo sultana« Ahmeta Ümita koji je 2012. u Turskoj proglašen romanom godine. Budući da Ümitov roman istražuje koncept ocoubojstva, pomalo je diskutabilan sam uvod ovog teksta. Stoga treba dodati da Ümitov otac ima simbolično značenje i da se ubojstvo oca može čitati i kao obračun sa starom kulturom.
– Društvo koje se ne može obračunati s očevima, pa makar i na taj krajnji način, je društvo koje ne može napredovati, poručuje Ümit prema čijem mišljenju su zločini najbolje sredstvo opisivanja čovjekove duše.
