Roman za djecu

Mali Orehović: Priča o životu i odrastanju na riječkim Podmurvicama

Kim Cuculić

Detalj s naslovnice romana

Detalj s naslovnice romana

Roman »Velike avanture malog Orehovića« tipična je riječka priča. Zbiva se dijelom na Podmurvicama, a dijelom na velikoj tržnici, u centru grada. Zato »Orehović« pokušava biti ne samo priča za djecu, nego i spomenar za očuvanje hrvatske primorske tradicije i vrijednosti koje ne bi trebalo prepustiti zaboravu



RIJEKA Roman za djecu »Velike avanture malog Orehovića«, autorice Ljiljane Došen, doživio je i dramatizaciju koja se u obliku radiodrame može slušati na valovima Radija Rijeke svake nedjelje u 10.30 sati. Knjiga, objavljena u izdanju Naklade Uliks, priča je o životu i odrastanju na riječkim Podmurvicama 30-ih godina prošlog stoljeća.


Autorica radiodrame je Hana Peharda Hržić, a glumci su Luka Hughes Komljen (Orehović), Amarie Kero (Mrvica), Zoran Josić (djed Berto), Sali Slavić Stupac (baka Katica), Marijana Kalčić (mlekarica Tonka), Nina Dukić (placarica Zdenka Kukuljanka), Barbara Sokačić Dukić (susjeda Jelica) i Dean Maslić (susjed Juraj). Dječak iz oraha Glazbu potpisuju Frane Frleta i Duško Rapotec Ute.


Najranije djetinjstvo


Autorica romana Ljiljana Došen podsjeća kako je nastao roman o Orehoviću.




– Da bih odgovorila na to pitanje, trebam se vratiti u svoje najranije djetinjstvo i to u dom svojih nonića gdje sam često boravila. Nono mi je prije spavanja običavao pričati priče i tako je jednog dana na red došla i priča o Orehoviću, malenom dječaku iz oraha. Mnogo godina kasnije kad sam postala učiteljica, počela sam tu zaboravljenu priču  prenositi s generacije na generaciju.


Za mene se preokret u stvaralačkom smislu dogodio kad sam na nagovor te iste djece krenula raditi knjigu. Budući da sam odlučila svoje noniće posuditi Orehoviću kao njegove, čitavo djetinjstvo nahrupilo mi je u sjećanje pa sam pišući o malom dječaku, još jednom proživjela to čarobno razdoblje  života.


Osim tako stvorenog ambijenta, tijekom pisanja pokazalo se da će i radnja, u originalnoj verziji kratka i tek naznačena, doživjeti mnoge promjene. Tako je kraju u odnosu na original nadodan novi, nadam se intrigantan dio, a tu je i romantična priča o maci Bolici – osvrnula se Došen.


Najteži od svih zadataka


Prema njenim riječima, Orehović zapravo predstavlja svako dijete koje »padne« u ovaj svijet, velik i nepoznat, a u kojem treba naći svoje mjesto i svoj put te odraditi najteži od svih zadataka – odrasti. Na pitanje može li se usporediti nekadašnje i današnje djetinjstvo, Ljiljana Došen odgovara:


– Djeca su uvijek djeca i ono što ih definira ostaje nepromjenjivo u svim vremenima, a to su bezuvjetno povjerenje i dobronamjernost te izražena radoznalost. Ako te osobine doživimo kao njihov ključ za pristup i obradu podataka, vrlo je važno o kojim je podacima riječ, odnosno, prema čemu je usmjerena dječja pažnja.


Sigurno da govorimo o dva sasvim različita svijeta; onom prije globalne umreženosti i ovom sadašnjem gdje svatko na svom dlanu drži otvoren prozor u svijet i to u svim njegovim segmentima. Dakle, rekla bih da današnja djeca imaju mnogo više tema s kojima će razbijati glavu, ali i mnogo više mogućnosti da se unutar njih na pozitivan način pronađu i kao pojedinci odrede. Što time želim reći? Sjetim li se svoga djetinjstva, pogotovo školske dobi, obično se nakon povratka kući s kriškom kruha i masti vraćalo na livadu ili u šumicu igrati s ostalima. Bilo je puno više kretanja i druženja važnih za razvoj raznolikih vještina kod djece.


Ipak, ono što ne treba zaboraviti je da nas koji smo tada trčali po šumarcima odrasli nisu toliko ozbiljno shvaćali u smislu otkrivanja talenata, pružanja prilika za realizaciju tih istih talenata, biranja odgovarajuće škole i slično. Tako da i ovdje medalja ima dvije strane o kojima ne treba brzopleto zaključivati. Izgradnja dječje osobnosti Roman o Orehoviću je formativan što znači da sudjeluje u izgradnji dječje osobnosti, pomažući mu u upoznavanju svijeta i odnosa među ljudima.


Ključ sretnog života


Može se reći da su uspješni odnosi ključ sretnog života pa je važno već od najranije dobi djecu uputiti u njihovo razumijevanje. Iako su u romanu, kao što to u bajkama inače biva, ti odnosi idealizirani, oni nude i model koji bi trebalo slijediti. Ideja romana koja se provlači cijelom radnjom je potreba za rastom i promjenom usađenom u sve oblike života pa je to, na neki način, i misija svakog od nas.


Rast se, naravno, ne odnosi samo na fizički nego i na duhovni, odnosno, na razvoj svijesti i to ka onim istim vrijednostima na kojima se temelji većina kultura, a to su, prije svega, poštenje, iskrenost, hrabrost i nesebičnost. Bez tih osobina ne možemo opravdati svoje postojanje na ovom prelijepom planetu – zaključuje Došen.


Roman »Velike avanture malog Orehovića« tipična je riječka priča. Zbiva se dijelom na Podmurvicama, a dijelom na velikoj tržnici, u centru grada. Zato »Orehović« pokušava biti ne samo priča za djecu, nego i spomenar za očuvanje hrvatske primorske tradicije i vrijednosti koje ne bi trebalo prepustiti zaboravu.


Zasluge za korice knjige, kao i vrlo lijepe ilustracije, pripadaju talijanskoj strip crtačici Gei Ferrari, dok je na njihovoj režiji radio strip crtač Damjan Stanić.


Knjiga je do sad predstavljena na dvadesetak promocija diljem regije. Također je održano i desetak promocija u Italiji. Projekt pod nazivom »Orehovićeva bajka« predstavljen je u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija »Zašto tako« urednice Višnje Biti.