RIJEKA Reprezentativna monografija naslovljena »Legende svjetla« autora Jurice Gašpara, osebujna posveta svjetionicima i svjetioničarima Jadrana, predstavljena je sinoć riječkoj publici na brodu »Kraljica mora«. Knjiga je nastajala više od tri godine, a autor, po zanimanju novinar i urednik Media servisa, a zvanjem profesor pomorske povijesti i geografije, ističe i svoje suradnike – Gordana Smadila, nekadašnjeg direktora nautičke akademije ANA i začetnika cijelog tog projekta, Vlatka Ignatoskog, skipera, grafičkog urednika tog luksuznog izdanja i autora projekta »Obala naših unuka« i Igora Goića, profesionalnog snimatelja koji sada dovršava nastavak »papirnatog« izdanja – jednosatni dokumentarni film o jadranskim svjetionicima i njihovim stanovnicima. Sva četvorica zapravo su članovi udruge Lux Mediterraneum, odnosno Uduge prijatelja Mediterana koja je nakladnik.

– Koliko uopće znamo o našim svjetionicima, o toj izuzetnoj pomorskoj i kulturološkoj baštini, i o onima koji na njima žive? Nitko dosad još nije tu priču napravio cjelovito i detaljno. Mi smo to pokušali, obišli smo i opisali sve naše svjetionike – ima ih 48 – i razgovarali s tridesetak sugovornika – njih 35 i danas radi na 17 lanterni na istočnoj jadranskoj obali. Obilazili smo ih u nevrijeme – tijekom kasne jeseni, zime, u rano proljeće, onda kad nema ni turizma, ni velikog »prometa«, ali ima mora i juga i bure i valova i samoće – rekao je Jurica Gašpar, i sam sin svjetioničara koji je najranije djetinjstvo proveo s ocem na svjetionicima sv. Ivan kod Rovinja, pa na sv. Andriji kod Dubrovnika i na Jadriji kod Šibenika.

Ta knjiga priča o njima, svjetioničarima, osebujnim, psihički stabilnim i svestranim ljudima koji su drugima spašavali živote, a za svoj su se morali brinuti sami. Oni su morali biti mehaničari koji će popraviti kvar, meteorolozi koji će bilježiti promjene, kuhari koji će pripremati obroke, radio amateri, ribari, pa čak i doktori kad to zatreba i kad »stisne«. Ali knjiga priča i o pomorcima, onima čiji su životi ovisili o svjetioničarima i svjetionicima.

Jadran je »osvijetljen« prije točno dvije stotine godina – iduće godine – 2018. – obilježit će se taj jubilej: prvo svjetlo osobno je upalio 1818. godine habsburški car Franjo II. u Savudriji, a Austro-Ugarska Monarhija izgradila je svih 48 svjetionika koji i danas postoje – ni jedan od njih, izgrađenih daleko od današnje tehnologije, u nemogućim uvjetima i na nemogućim mjestima, na pustim otočićima, hridima i grebenima, more nije uspjelo srušiti. I to je ona naša dragocjena baština, kulturna, graditeljska, pomorska i antropološka, koju trebamo čuvati da bi je i ubuduće mogli predstaviti svijetu – rečeno je sinoć na »Kraljici mora«.

Dokumentani film koji prati tu priču trebao bi biti dovršen ove godine, da bi iduće godine oba segmenta svjetioničarske priče – i knjiga i film – mogli biti predstavljeni u Beču. Jadran je povezivao europske narode, a svjetionici su nesumnjivo poveznica Hrvatske i današnje Austrije.