Jedinstveno djelo

DVOJICA ČEŠKIH VELIKANA: Predstavljena knjiga “Razgovori s T. G. Masarykom” Karela Čapeka

Hina

Ilustracija: T. G. Masaryk i Karel Čapek / Wikipedia

Ilustracija: T. G. Masaryk i Karel Čapek / Wikipedia

Glavni urednik Disputa Josip Pandurić napomenuo je kako su razgovori iz kojih je rezultirala ta knjiga vođeni tijekom dvije godine, 1926. i 1927., kada je Masaryk imao 76, a Čapek 36 godina – dakle, dijelilo ih je 40 godina. S jedne strane nalazio se jedan mlad, ambiciozan pisac, a s druge mudri, postariji čovjek, rekao je.



ZAGREB – Knjiga češkog pisca Karela Čapeka “Razgovori s T. G. Masarykom”, objavljena na hrvatskom u izdanju Disputa i Hrvatsko-češkog društva, predstavljena je u Zagrebu kao jedinstveno djelo koje spaja dva češka velikana i istomišljenika, političara Masaryka i književnika Čapeka.


Prijevod potpisuje bohemistica Dubravka Dorotić Sesar. Na predstavljanju u Češkom narodnom domu u Zagrebu, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, istaknuo je kako je riječ o knjizi koja se može čitati kao historiografsko i filozofsko djelo, ali i kao uzbudljivi roman i kao priručnik u mnogim životnim situacijama.


Izravni povod Hrvatsko-češkom društvu za objavljivanje toga prijevoda bile su spekulacije koje su se u jesen 2017. pojavile u javnosti o mogućem preimenovanju Masarykove ulice u Zagrebu, rekao je Lipovac.




Ta ideja nije pala na plodno tlo, ali je svjetlo dana ugledala knjiga posvećena Tomášu Masaryku (1850.–1937.), češkom političaru, filozofu i sociologu, osnivaču i prvom predsjedniku Čehoslovačke (1918.– 1935.), njegovom životu, te političkim, svjetonazorskim i filozofskim stavovima o kojima je govorio svojim u razgovorima sa slavnim češkim književnikom Čapekom.


“Masaryk je bio čovjek koji je istodobno bio i veliki mislilac, poznat i priznat izvan granica domovine, a ujedno i ugledni i cijenjeni državnik, ne samo šef države, nego i njezin svojevrsni duhovni vođa i moralni autoritet”, kazao je Lipovac. Dok Hrvati nikada nisu imali osobu poput njega, Česi su imali tu sreću da su iz svojih redova iznjedrili takvu osobu upravo u ključno vrijeme, kada su se nakon Prvog svjetskog rata u Europi rušila stoljetna carstva i stvarale nove nacionalne države, dodao je.


Zato Masarykova ulica u Zagrebu ima i snažno simbolično značenje, smatra.


“Za Masaryka demokracija nije samo oblik vladavine, nego svjetonazor koji se živi. On se zalaže za prosvijećenu demokraciju, sustav vladavine koji čine prosvijećeni političari koje bira prosvijećeni narod u društvu prožetom iskrenim demokratskim duhom”, dajući demokraciji etički, pa čak i religiozni smisao, zaključio je Lipovac.


Čovjekoljubivi fanatik s misijom koja odjekuje i danas


Knjiga “Razgovori s T. G. Masarykom” na poseban način spaja dvojicu čeških velikana i istomišljenika, političara Masaryka i književnika Čapeka, koji je svoje višegodišnje razgovore s Masarykom uobličio u biografiju pisanu u prvom licu te u opsežni intervju o raznim temama kao što su spoznaja, istina, mit, iracionalizam, racionalizam, metafizika, vjera, tolerancija, politička teorija i praksa, povijest, demokracija, domoljublje te problemi malih naroda.


Masaryk je tekst autorizirao i dopunio svojim primjedbama i objašnjenjima. Prvi dio “Razgovora” objavljen je 1928. godine, drugi 1931., te treći 1935.


Glavni urednik Disputa Josip Pandurić napomenuo je kako su razgovori iz kojih je rezultirala ta knjiga vođeni tijekom dvije godine, 1926. i 1927., kada je Masaryk imao 76, a Čapek 36 godina – dakle, dijelilo ih je 40 godina. S jedne strane nalazio se jedan mlad, ambiciozan pisac, a s druge mudri, postariji čovjek, rekao je.


Napomenuo je kako se u knjizi nalaze i fotografije iz života Tomáša Garriguea Masaryka, među kojima i ona na kojoj se vidi kako Masaryk u istome ambijentu pozira Ivanu Meštroviću.


“Govoreći o Masaryku, Meštrović ga je opisao kao ‘čovjekoljubivog fanatika’, čime je, sintagmom u dvije riječi, dao najsnažniju odrednicu toga bitnog čovjeka za češku, srednjoeuropsku i uopće europsku politiku, nudeći istinit i promišljen sukus Masaryka, onako kako samo kipar uspije svojem djelu napraviti onaj završni friz”, rekao je Pandurić.


“Česi su imali veliku sreću da su imali takvoga političara, koji je tijekom svoje 17-godišnje vladavine udario bitne temelje demokratskom ustrojstvu i političkoj kulturi. Čitajući ovu knjigu, poznavajući političke kontekste sredine i kraja 20. stoljeća, nameće se veza misije koju je Masaryk odigrao s događajima konca 1980-tih”, ocijenio je.


Po knjizi je snimljen i film


Prvi dio knjige, pod nazivom “Mladost”, opisuje Masarykovo djetinjstvo u južnoj Moravskoj, školovanje u Brnu i Beču, brak s Amerikankom Charlotte Garrigue, te njegov dolazak u Prag na mjesto profesora Karlovog sveučilišta. U drugom dijelu, naslovljenom “Život i rad”, Masaryk pripovijeda o svom pogledu na svijet i uključenju u javni život kao profesora i političara, aktivnostima oko uspostave češko-slovačke države u doba Prvog svjetskog rata te o izboru za predsjednika Čehoslovačke 1918.


Treći dio, “Mišljenje i život”, sastavljen je u obliku intervjua između Čapeka i Masaryka, s pitanjima i odgovorima u kojima Masaryk iznosi svoje političke, svjetonazorske i filozofske stavove, koji se mogu naći i u prva dva dijela knjige zbog čestih digresija. Na kraju knjige kao svojevrsni pogovor nalazi se tekst pod naslovom “Šutnje s T. G. Masarykom”, gdje se objašnjava kako je ta knjiga nastajala. Po knjizi je u Češkoj prošle godine snimljen i film.


Kao poseban dodatak, hrvatsko izdanje sadrži predgovor koji je napisala Masarykova praunuka Charlotta Kotik, pogovor kojem je autor Marijan Lipovac, kao i rječnik manje poznatih riječi, sintagmi, izreka, citata i naziva te popis manje poznatih povijesnih osoba, institucija i publikacija navedenih u knjizi.


Prevoditeljica Dubravka Dorotić Sesar osvrnula se na autora “Razgovora”, kazavši kako je Karel Čapek “slavni češki klasik iz druge generacije češke moderne, koji je zapravo jedan renesansni čovjek, tvorac neke nove znanstvene fantastike preko svojih djela, pa čak i pjesnik, novinar, jezikoslovac”.


“Stoga ne čudi Masarykovo povjerenje u njega”, smatra. “Ta knjiga gotovo se čita kao pustolovni roman, toliko je Masarykov život zanimljiv”, poručila je Dorotić Sesar.