Gospodar muha

Riječki park kao pusti otok: Kazališna radionica Malik izvela predstavu “Izrasti”

Kim Cuculić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Uz profesionalno vođenje Denis Kirinčić i Nataše Antulov polaznici u dobi od osam do 13 godina uvjerljivo su utjelovili skupinu djece prepuštene samima sebi



RIJEKA Kazališna radionica Malik premijerno je izvela predstavu »Izrasti!«, nastalu prema motivima knjige »Gospodar muha« britanskog pisca Williama Goldinga (1911. – 1993.). Riječ je o njegovom poznatom romanu (u originalu »Lord of the Flies«) iz 1954. godine, u kojemu se posvećuje analizi čovjekova tragičnog položaja u kozmosu i pokušava definirati izvor zla u ljudskoj prirodi.


U »Gospodaru muha« izolirao je skupinu djece na nenastanjenom otoku, s namjerom da pokaže kako će zlo među njima nastati spontano i automatski. Pretpostavka je da nevina djeca ne poznaju zlo, međutim u pokušaju da opstanu i prežive ona stvaraju plemensku organizaciju – što vodi do tragične završnice. Djeca ubijaju i jedu svinje kojih ima po otoku, a od te životinje stvaraju totem koji postaje simbol zla. Pokazat će se da u jednoj takvoj izoliranoj zajednici zlo ne dolazi izvana, nego je zapravo prisutno u čovjeku.


Tamna strana 


Ovim romanom Golding otvara filozofsko-egzistencijalistička pitanja koja čitatelja navode na duboko razmišljanje. Njegov »Gospodar muha« i nije pisan kao roman za djecu, a u hrvatskim školama nalazi se na popisu izborne lektire za šesti razred. U najavi predstave redateljica Denis Kirinčić i autorica adaptacije teksta Nataša Antulov kazale su da su neka djeca odustala od rada na predstavi, jer se nisu mogla složiti da sudjeluju u scenama nasilja (doznajemo da se s time nisu složili ni njihovi roditelji). U današnje vrijeme, kad su djeca putem malih i velikih ekrana često suočena s prizorima nasilja, a tome treba pridodati i videoigrice, ovakvo odustajanje može se doimati čudnim, no svakako i legitimnim. S druge strane, život ima i svoju tamnu stranu od koje se ne može pobjeći, jer još uvijek ne živimo u idealnom svijetu. Kako bi ipak malodobne članove Malika zaštitili da ne igraju u nečem suviše šokantnom, adaptacija je ublažena i dobrim dijelom lišena nasilja.




Predstava »Izrasti!« postavljena je u Parku Nikole Hosta, prirodnoj oazi usred grada, okruženoj neboderima. Ova specifična lokacija pokazala se idealnom za uprizorenje adaptacije »Gospodara muha«. Scenografkinja Liberta Mišan naznačila je scenski prostor tek s nekoliko kartona i štapova, a sve ostalo »odradila« je sama priroda – pijesak, stabla i grmovi u parku, uz specijalni efekt signalne »vatre«, koju djeca moraju čuvati da se ne ugasi. S minimalnim scenografski-kostimografskim rješenjima dočarano je ozračje nenastanjenog otoka, dok je sâm prostor parka dobro iskorišten za dinamične prizore poput lova na svinje. Neka pretrčavanja parkom ipak su možda bila suvišna i tu je bilo prostora za kraćenje. Također minimalističku glazbenu kulisu kreirao je Rajko Ergić na saksofonu i bubnjevima, pridajući izvedbi ritualni ugođaj.


Brzo odrastanje 


U ne baš jednostavnim uvjetima igranja na otvorenom, malikovci su se odlično snašli. Uz profesionalno vođenje Denis Kirinčić i Nataše Antulov polaznici u dobi od osam do 13 godina uvjerljivo su naturalističkim načinom glume utjelovili skupinu djece prepuštene samima sebi, bez roditeljske skrbi i nadzora – što ih prisiljava na brzo odrastanje i sazrijevanje. Golding je svojim »Gospodarom muha« napravio svojevrsni eksperiment, demonstrirajući da je zlo (kao i dobro) imanentno čovjeku. Ovu ideju publici su prenijeli polaznici Malika: Dora Katalinić, Ivan Ušljebrka, Iva Mačinković, Nina Berdik, Nino Blažić, Jan Ilić, Aneta Matković, Martin Berisha, Lora Matijašić, Lucija Pedić, Morena Škrokov, Iva Ukalović, Antonio Valenčić, Mirna Vratarić, Arian Budisavljević, Dora Kozarić, Matea Blažević, Diego Bortul i Nika Nađ, dok je glas kapetanu broda dao Nebojša Zelić.