Rijeka je jedini grad u Hrvatskoj koji posjeduje originalna Klimtova djela. Iduće godine, u kojoj se obilježava 100. godišnjica smrti umjetnika, devet alegorijskih slika iz riječkog HNK-a bit će otpremljeno u radionice HRZ-a
RIJEKA Rijeka je jedini grad u Hrvatskoj koji posjeduje originalna djela Gustava Klimta, najvažnijeg slikara bečke secesije koji je zajedno s mlađim bratom Ernstom Klimtom i kolegom Franzom Matschom izradio stropne slike za riječko Kazalište.
Riječki teatar, izveden prema projektu uglednih bečkih arhitekata Fellnera i Helmera, svečano je otvoren 3. listopada 1885. godine. Slike koje krase prostor iznad scene, dviju glumačkih loža i svod gledališta, trojica tada mladih umjetnika izvela su u Beču, uljem na platnima, prema unaprijed zadanim dimenzijama, a u Rijeku nisu dolazili.
Potpora Ministarstva kulture
Prije transporta za Rijeku slike su bile izložene u Austrijskom muzeju za umjetnost i industriju, a zbog žurbe oko dovršetka uređenja Kazališta izostala je izložba na kojoj bi bile predstavljene i domaćoj publici, iako su je Riječani priželjkivali. Prema riječima Nikoline Radić Štivić, ravnateljice Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri Odjelu za kulturu Grada Rijeke, HRZ će slike restaurirati u okviru svoje redovite djelatnosti, uz financijsku potporu Ministarstva kulture.
– Izuzetno smo zadovoljni činjenicom da je uslijed naše dugogodišnje suradnje tako vrijedan zahvat ušao u redovni program Hrvatskog restauratorskog zavoda i da će slike biti restaurirane bez većih financijskih izdataka koji bi opteretili gradski proračun. Grad Rijeka će snositi samo troškove izrade skele za demontažu i montažu slika, što iznosi oko 200 tisuća kuna. Upravo obnovom slika, kaže Nikolina Radić Štivić, naglasit će se obilježavanje stogodišnjice smrti Gustava Klimta (1862- 1918), koje će biti upotpunjeno i drugim prigodnim sadržajima u organizaciji Muzeja grada Rijeke i Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Od Gorana Bulića, voditelja riječke radionice HRZ- a, saznajemo da će u Rijeci biti restaurirano šest stropnih slika Gustava Klimta i Franza Matscha, dok će velika alegorija »Kazalište« Ernsta Klimta iznad pozornice, te dvije manje, nepotpisane slike iznad glumačkih loža, biti otpremljene u zagrebačku radionicu.
Za šest ovalnih polja na svodu gledališta Gustav Klimt je naslikao »Alegoriju ozbiljne opere«, »Alegoriju instrumentalne glazbe« i »Alegoriju poezije«, dok Franz Matsch potpisuje »Alegoriju komične opere «, » Alegoriju plesa« i »Alegoriju ljubavne poezije«.
Dvije nepotpisane slike iznad loža pripisane su Ernstu Klimtu, ali prema mišljenju dr. Irene Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu jedna od njih također bi mogla biti djelo Gustava Klimta ili barem rađena prema njegovu predlošku.
Naime, u vlasništvu Zemaljskog muzeja Gornje Austrije u Linzu nalazi se predložak koji je doista Klimtovo djelo, a vrlo je sličan adolescentnom anđelu okruženom cvjetnom dekoracijom i puttom u riječkom Kazalištu. Restauracija slika svakako bi trebala pomoći da se rasvijetli ima li Rijeka i četvrtu sliku Gustava Klimta. Restauratorske radove u riječkoj radionici vodit će Ana Rušin Bulić, a u Zagrebu Slobodan Radić.
Alegorija »Kazalište«
– Slike smo mjerili laserom s poda i najveća, alegorija »Kazalište« Ernsta Klimta, ima dimenzije 160 x 440 centimetara. Tako velika slika ni fizički ne bi stala u riječku radionicu, kazao nam je Goran Bulić. Dvije najmanje slike nad ložama formata su 60 x 220 centimetara, a šest stropnih slika 160 x 220 centimetara. Posljednji put konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama izvedeni su 1978. godine, a izveo ih je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Tom prilikom slike su bile demontirane, a slika iznad scene koja je i najvećih dimenzija restaurirana je in situ. Nažalost, dokumentacija iz tog vremena nije opsežna, a posebno ne ona pisana.
Pravo stanje slika bit će nam poznato tek kad ih demontiramo, ali već sada znamo da neke imaju preslike, platna su opuštena i lagano deformirana, a u četrdeset godina na njima se nataložilo i dosta površinske nečistoće. Drugim riječima, zrele su za restauraciju, a pogotovo kad idu na izložbu – osvrnuo se voditelj riječkog restauratorskog odjela čiji su stručnjaci u prvom desetljeću njegova postojanja obnovili stotinjak umjetničkih djela, nastalih u periodu od antike do 20. stoljeća.
Rijeku će u subotu 16. rujna posjetiti skupina od 25 bečkih povjesničara umjetnosti, kako bi pogledali slike u HNK-u Ivana pl. Zajca i susreli se s ravnateljem Muzeja grada Rijeke Ervinom Dubrovićem. Prema riječima dr. sc. Irene Kraševac koja dovodi goste, riječ je o stručnjacima okupljenima u udrugu koja brine o Klimtovu naslijeđu.
– Moja je sugestija da se u restauraciju slika uključe i austrijski restauratori koji najbolje poznaju Klimtov opus, dakle vodeći stručnjaci, kaže Irena Kraševac koja ističe da bi na izložbi restauriranih slika, koje će po prvi put biti postavljene u očište publike, trebale biti predstavljene i predskice za slike koje se čuvaju u Galeriji Belvedere u Beču, te crteži iz Albertine. Na taj način dobili bismo zaista vrijednu izložbu s cijelom pričom o tome kako su nastajale slike za riječko Kazalište.
Ipak, Klimta restauratori očekuju s posebnim uzbuđenjem, jer je riječ o jednom od najistaknutijih umjetnika u cjelokupnoj povijesti. Slike će najvjerojatnije biti demontirane sredinom sljedeće godine, za vrijeme ljetne stanke u Kazalištu, u kojem će originale do povratka umjetnina s izložbe zamjenjivati fotoprintevi na platnu. Na pitanje Goranu Buliću postoji li mogućnost da u povodu 100. obljetnice Klimtove smrti barem jedno njegovo djelo bude nakratko izloženo prije otpreme na restauraciju, dobili smo odgovor da odluku o tome nije moguće donijeti prije uvida u stanje slika, ali nije potpuno isključio takvu zamisao.
Analizirajući sadržaj slika u riječkom teatru, Irena Kraševac je preciznije definirala njihove nazive, a došla je i do zaključka da središnji motiv »Alegorije ozbiljne opere« predstavlja jedan od najslavnijih ljubavnih parova u povijesti – Kleopatru i Marka Antonija!
Iako pripadaju ranoj, historicističkoj fazi Gustava Klimta, već se u ovim djelima, kako ističe, mogu prepoznati stilske naznake njegovih kasnijih radova. To su izražajne ženske figure, prirodnost držanja pojedinih likova, smjelo postavljanje figura u dijagonalnim skraćenjima, kontrast svijetlog i tamnog inkarnata ženskih i muških likova, naturalizam i stilizacija te velika umjetnička imaginacija.
Premda se u narudžbi radilo o zadanim temama s alegorijskim prikazima glazbenih vrsta, Klimt odstupa od čvrstih kanona uvriježenih u 19. stoljeću i tim alegorijskim prikazima udahnjuje nove, slobodnije sadržaje i interpretacije.
Družba umjetnika
Slike za riječko Kazalište Gustav Klimt je naslikao kao dvadesettrogodišnji mladić. Frantzu Matschu bile su tada dvadeset i četiri, a Ernstu Klimtu tek dvadeset i jedna godina. Njih trojica osnovali su »Družbu umjetnika« i afirmirali se upravo kroz suradnju s arhitektonskim ateljeom Fellnera i Helmera, koji su postali glavni naručitelji njihovih radova za koncertne dvorane i kazališta na širem području Austro-Ugarske Monarhije. Riječke su slike i prve na kojima su umjetnici zasebno potpisali svoje radove koje su do tada izvodili kao zajedničke, a zahvaljujući njihovoj kvaliteti dobili su i svoju najznamenitiju narudžbu za oslik bečkog Burgtheatra.
