Simfonijski koncert "Eroica"

Nova koncertna sezona u “Zajcu”: Praizvedena “Ištipana hartija” Jurja Marka Žerovnika

Kim Cuculić

Foto: Roni Brmalj

Foto: Roni Brmalj

Uz »Metamorphosen« Richarda Straussa i »Eroicu« Ludwiga van Beethovena orkestar je, pod vodstvom Villea Matvejeffa, izveo kompoziciju mladog riječkog skladatelja nadahnutu poezijom Janka Polića Kamova



RIJEKA Simfonijski koncert naslovljen »Eroica«, pod ravnanjem maestra Villea Matvejeffa, otvorio je koncertnu sezonu HNK-a Ivana pl. Zajca. Naslovom »Eroica« objedinjeni su »Metamorphosen« Richarda Straussa, praizvedba »Ištipane hartije« Jurja Marka Žerovnika i »Eroica« Ludwiga van Beethovena. Koncert je započeo Straussovim djelom »Metamorphosen« skladanim 1944. i dovršenim u proljeće 1945. na rubu nacističkog kolapsa, samo koji tjedan prije Hitlerova samoubojstva.


Intenzivno osoban, ovaj elegični opus po mnogočemu je posveta njemačkoj umjetnosti. Strauss u jednom dijelu citira Beethovena, njegov pogrebni marš iz »Eroice«.


Govoreći o »Eroici« Ludwiga van Beethovena, koja naslovom implicira herojstvo, nemoguće je ne spomenuti njenu vezu s Napoléonom Bonaparteom. Prema svjedočenju Ferdinanda Riesa, Beethovenova učenika i prijatelja, Beethoven je svoju Treću simfoniju skladao 1803. misleći na Bonapartea i uspoređujući ga s najvećima iz antičkog Rima. Prigodom praizvedbe 1805. u Beču, »Eroica« je podijelila publiku i za vrijeme i nakon koncerta, bila je dulja od svih simfonija do tada. Kritičari 19. stoljeća pokušavali su shvatiti prividno proturječje smrti i proslave u kontekstu hommagea Bonaparteu.




»Eroica« je izvedena u drugom dijelu riječkog koncerta, a prije toga praizvedena je »Ištipana hartija« mladog riječkog kompozitora Jurja Marka Žerovnika. Riječka Opera naručila je novu kompoziciju ovog skladatelja u povodu 130. obljetnice rođenja Janka Polića Kamova (17. 11. 1886.), a izveli su je orkestar i zbor Opere HNK-a Ivana pl. Zajca, uz dvoje nacionalnih opernih prvaka – Dubravku Šeparović Mušović i Giorgija Suriana.


Juraj Marko Žerovnik inspiraciju je pronašao u Kamovljevim pjesmama »U noći« i »Vitlaj duše« iz zbirke »Ištipana hartija«, te pjesmi »Gdje si, draga, jučer bila…« što ju je Kamov napisao u desetoj godini života. Ovom zahtjevnom kompozicijom Žerovnik na ekspresivan i dramatičan način emanira Kamovljev buntovni i avangardni duh, čemu su pridonijele i izvrsne glasovne interpretacije mezzosopranistice Dubravke Šeparović Mušović, nacionalne prvakinje Opere HNK-a u Zagrebu, i bas-baritona Giorgija Suriana, nacionalnog prvaka riječke Opere.


Kamovljeve su pjesme postale temeljem za glazbeno putovanje kroz nebrojene izražajne mogućnosti simfonijskog orkestra, zbora i solista, na mnogim mjestima obogaćenima neobičnim instrumentalnim bojama.


Riječka publika ispratila je sudionike koncerta dugotrajnim pljeskom.