Primivši nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje u području drame, Božidar Boban, kojemu su nagradu donijeli "zanos, predanost i temeljitost njegove glumačke poetike", zahvalio se žiriju na velikoj ukazanoj časti i priznanju koje mu je posebno važno jer dolazi od struke
Na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u utorak navečer dodijeljene su Nagrade hrvatskog glumišta za najbolja umjetnička ostvarenja u 2015. te nagrade za životno djelo dramskom umjetniku Božidaru Bobanu i opernom skladatelju Miru Belamariću.
Nagrade su ove godine dodijeljene 23. put a njihova dodjela tradicionalno se vezuje uz dan kada je glumac Vilim Lesić 24. studenoga 1860., nakon burnih rodoljubnih prosvjeda građanstva, najavio da će se “od sutrašnjeg dana na zagrebačkoj pozornici govoriti samo hrvatski”, što je označilo povijesni trenutak hrvatskoga glumišta.
Primivši nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje u području drame, Božidar Boban, kojemu su nagradu donijeli “zanos, predanost i temeljitost njegove glumačke poetike”, zahvalio se žiriju na velikoj ukazanoj časti i priznanju koje mu je posebno važno jer dolazi od struke.
“Cijeli je moj život bio čudesno putovanje kroz teatar. Biti glumac, igrati drame najvećih pjesnika, kroz pjesničku riječ otkrivati drugačijeg sebe i moći dotaknuti dušu i duh svakoga u publici veliki je blagoslov. To je najljepši poziv na svijetu, ali i najteži, jer zahtijeva ustrajnost i odricanje”, kazao je Boban u vrlo emotivnoj i duhovitoj glumačkoj inscenaciji govora zahvale.
Skladatelj Belamarić, kojemu je nagradu za životno djelo u području opere donijela “više od 40 godina duga umjetnička karijera tijekom koje je svojim talentom, znanjem i nepogrešivom intuicijom obilježio i obogatio operni repertoar zagrebačkoga HNK-a”, već godinama živi povučeno u Austriji te se na nagradi zahvalio putem audio poruke. Kazao je kako je riječ o za njega jednom velikom priznanju koje mu je posebno dragocjeno jer predstavlja još jedan znak da ga u domovini nisu zaboravili.
Dodjela je začinjena glazbeno-scenskim performansom u kojemu su, pod voditeljskom palicom glumačkog para Filipa Juričića i Amara Bukvića, sudjelovali svi ansambli HNK-a te njihovi brojni gosti. Zabavnim i duhovitim kratkim nastupima i skečevima, podsjetili su na brojne istaknute glumce, pjevače, plesače, velikane kazališnih umjetnosti ali i poznata kazališna ostvarenja koja su obilježila povijest hrvatskoga glumišta, te se dotaknuli niza prijelomnih povijesnih kazališnih trenutaka i osoba.
Najboljom dramskom predstavom u cjelini proglašena je predstava “260 dana” Marijana Gubine u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Nagradu je preuzeo kompletan autorski i glumački tim predstave na čelu s intendantom Božidarom Šnajderom, ravnateljem Drame Miroslavom Čabrajom i redateljem Ferenčinom.
Nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u 2015. žiri za dramu dodijelio je Reneu Medvešeku za režiju predstave “Kristofor Kolumbo” Miroslava Krleže u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM). Medvešek je zahvalio žiriju na nagradi te kompletnom autorskom i glumačkom timu predstave, jer “kroz genijalan Krležin kaos u kazalištu čovjek ne može proći sam”.
Za ulogu u predstavi “Jazavac u Kerempuhu” zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh, Borko Perić dobio je nagradu za glavnu mušku dramsku ulogu, dok je za glavnu žensku dramsku ulogu nagrađena Anja Šovagović Despot za ulogu Violet u predstavi “Kolovoz u okrugu Osage” (Gradsko dramsko kazalište Gavella, Zagreb).
Nagrade za najbolje sporedne uloge u drami osvojili su Katarina Bistrović Darvaš za ulogu Majke u “Antigoni” (Kazalište Ulysses, Zagreb) i Filip Križan za ulogu Kena u predstavi “Crveno” (Teatar Exit, Zagreb). Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u području drame nagrađeni su Erna Rudnički (“Nevjerojatan događaj”, Kazalište Knap, Zagreb), te Nikola Baće (“Dubrovačka trilogija”, 66. Dubrovačke ljetne igre).
Za najbolji praizvedeni suvremeni dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave nagrađena je Ana Prolić za dramatizaciju romana “260 dana” Marijana Gubine (HNK Osijek).
Za najbolju kazališnu scenografiju nagradu je dobila Tanja Lacko za predstavu “Kristorof Kolumbo” (ZKM), a za kostimografiju Alan Hranitelj za balet “Ana Krenjina” (HNK Zagreb).
Ocjenjujući lutkarske predstave i predstave za djecu i mladež, žiri je najboljom proglasio predstavu “Moja obitelj i jedan jež” Hrvoja Zalara u režiji Ivane Boban i izvedbi Kazališta Smješko iz Zagreba.
Za ulogu u toj predstavi Jelena Hadži-Manev dobila je nagradu za najbolje žensko glumačko ostvarenje u toj kategoriji, dok je uloga Vraga u predstavi “Postolar i Vrag” (Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb) glumcu Deanu Krivačiću donijela nagradu za najbolju mušku ulogu u predstavi za djecu i mlade.
Nataliji Đorđević dodijeljena je nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u radio drami, dok je nagrada za najbolje redateljsko ostvarenje u TV drami dodijeljena Filipu Peruzoviću, za režiju TV filma “Trebalo bi prošetati psa”.
U području opere, najboljom predstavom u cjelini proglašena je opera “Mefistofele” redatelja Michala Znanieckog u izvedbi HNK-a Split, dok je Dori Ruždjak Podolski dodijeljena nagrada za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje u toj kategoriji za režiju opere “Madame Buffault” Borisa Papandopula u izvedbi 28. Muzičkog biennala Zagreb u suradnji s četiri zagrebačke umjetničke akademije. Najbolju žensku opernu ulogu, po mišljenju žirija, ostvarila je Anamarija Knego u operi “The Turn of The Screw” (HNK Ivana pl. Zajca Rijeka), a mušku Ivica Čikeš u operi “Mefistofele” (HNK Split).
Nagrada za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina u području opere pripala je Leonu Košaviću za ulogu Don Giovannija u istoimenoj operi W.A. Mozarta u produkciji HNK-a Osijek.
U području baleta, najboljom je predstavom u cjelini proglašen “Đavo u selu” Frana Lhotke u koreografiji Pije i Pina Mlakara, koju su u HNK-u Split prenijeli Ljiljana Gvozdenović i Dinko Bogdanić.
Leo Mujić proglašen je najboljim plesnim koreografom za koreografiju baleta “Ana Karenjina” (HNK Zagreb), najbolju žensku plesnu ulogu ostvarila je Edina Pličanić u tome baletu, dok je za najbolje muško umjetničko ostvarenje u području baleta nagrađen Tomislav Petranović za uloge u nekoliko produkcija HNK-a Zagreb.
Za najbolje ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u području baleta nagradu je dobila Iva Vitić Gameiro za niz ostvarenja u produkcijama HNK-a Zagreb.
Dodijeljena i posebna “Nagrada za izniman doprinos” kazališnoj umjetnici Mariji Sekelez za uspješno petnaestgodišnje ravnateljstvo Gradskoga kazališta “Žar ptica” iz Zagreba, koje je “oživjela” s 58 produciranih premijera, gdje je ugostila više od 470 kazališnih umjetnika, te uz ostalo osmislila “Naj, naj, naj festival” kao i brojne akcije kojima je otvorila to kazalište mladim glumcima i djeci.
Sekelez se zahvalila na nagradi, istaknuvši kako ona za nju predstavlja iznimno priznanje i čast. “Petnaest je godina prohujalo, zatekla sam goluždravo ptiče a ostavljam raskošnu i prelijepu Žar pticu. Osjećam se ponosnom i sretnom”, kazala je Sekelez, te zahvalila “svim vrhunskim i sjajnim umjetnicima koji su doprinijeli sjaju Žar ptice, a iznad svega najljepšoj i najzahtjevnojoj publici, a to su djeca”.
Nagradu hrvatskog glumišta su 1992. utemeljili Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU), Hrvatska radio televizija i Večernji list, sa suutemeljiteljima Ministarstvom kulture, Odsjekom za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a, HNK-a u Zagrebu, Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa.
