Duhovni koncert

“Gloria” i “Magnificat” Antonija Vivaldija sutra na programu HNK Ivana pl. Zajca

Kim Cuculić

Plakat za sutrašnji koncert u HNK Ivana pl. Zajca

Plakat za sutrašnji koncert u HNK Ivana pl. Zajca

Uz zbor i orkestar dva najljepša Vivaldijeva duhovna djela izvest će sopranistice Ingrid Haller i Ljubov Košmerl Judčenko, mezzosopranistica Ivanica Vunić i tenor Christian Surian



RIJEKA – “Gloria” i “Magnificat”, dva najpoznatija, grandiozna sakralna djela Antonija Vivaldija, na programu su koncerta što će ga orkestar, zbor i solisti Opere HNK-a Ivana pl. Zajca izvesti sutra u 20 sati, pod vodstvom talijanske dirigentice i zborovoditeljice Nicolette Olivieri. On a se riječkoj koncertnoj publici već predstavila kao zborovođa na božićnom koncertu zbora Opere koji je bio posvećen gospelu.


U uskrsno vrijeme, dva najljepša Vivaldijeva duhovna djela svečano će zazvučati u svojoj baroknoj raskoši. Uz orkestar i zbor riječke Opere, solistički će nastupiti sopranistice Ingrid Haller i Ljubov Košmerl Judčenko, mezzosopranistica Ivanica Vunić i tenor Christian Surian – najavilo je riječko kazalište.


Najplodniji skladatelj baroknog glazbenog razdoblja u Italiji Antonio Vivaldi »Gloriju« i »Magnificat« napisao je za Ospedale della Pietá, venecijansko žensko sirotište, u kojem su štićenice stjecale temeljito obrazovanje, a naročito glazbenu naobrazbu. Vivaldi je prvo bio postavljen za učitelja violine, a ubrzo je počeo skladati za orkestar i ravnati izvedbama vlastitih djela. Ospedale della Pietá je pod njegovim vodstvom stekla veliki ugled, a orkestar se ubrajao među najbolje europske ansamble.




»Gloria« je najpoznatije i najpopularnije Vivaldijevo zborsko i uopće sakralno djelo. Uključuje tri ženska solistička glasa, što svjedoči da ju je pisao za djevojački zbor. Vivaldijevo raskošno djelo vodi nas kroz niz kontrastnih stavaka, polifonih svečanih zborskih dijelova, profinjenih solističkih arija poput sopranske »Domine Deus«, ili altovske »Domine Deus, Agnus Dei«, solističkih brojeva poput dueta dvaju soprana »Laudamus« ili altovske arije »Qui sedes ad dexteram Patris«, a završava finalnim slavljem u izvedbi zbora.


I Vivaldijev »Magnificat« ulazi u red njegovih najpoznatijih djela te predstavlja jedan od najljepših primjera barokne sakralne glazbe. Još za vrijeme njegova života priskrbilo mu je veliki ugled, a prepisivalo se i pjevalo diljem Europe. Od četiri poznate verzije napisane rukom ovog venecijanskog skladatelja, prva je pisana isključivo za ženske glasove, glasove njegovih tadašnjih učenica.


Danas se uglavnom izvodi verzija što ju je Vivaldi preradio desetak godina kasnije, za tri solo glasa (sopran, alt, tenor), naizmjeničnih brzih i sporih sekvenci, zborova i solističkih dijelova. Latinskih stihova preuzetih iz Evanđenja po Luki, strukturu djela čini šest zborova i tri solističke arije. Riječ je o pjesmi hvale Djevice Marije, veličanstvenoj i punoj lirizma što, s druge strane, odiše unutarnjom dramskom napetošću. »Magnificat« je prva riječ dirljive Marijine molitve zahvale i nade (Magnificat anima mea Dominum/ Veliča duša moja Gospodina).