Opatijsa večer opereta

Ernie Gigante Dešković: ‘Veza operete i Opatije je dio priče o ovome gradu’

Kim Cuculić

Kao što su balovi vezani uz Beč ili klape uz Dalmaciju, to su operete za Opatiju. Prvi korak nam je bio uopće ih vratiti u ovaj grad, a sljedeći je operetne večeri produljiti u festival



OPATIJA – U Centru »Gervais« u petak, 4. listopada, u 20 sati bit će održana Večer opereta koja je posvećena najvećim operetnim uspješnicama – na programu će se naći djela Lehara, Rossinija, Kalmana, Straussa, Zajca, Tijardovića i drugih skladatelja. Nastupit će nacionalna prvakinja Kristina Kolar (sopran), Vanja Zelčić (sopran), Marko Fortunato (tenor), Robert Kolar (bariton) i maestro Igor Vlajnić (klavir). Ovim povodom razgovaramo s Ernijem Giganteom Deškovićem, ravnateljem Festivala Opatija.


Opereta i Opatija imaju posebnu vezu. Možete li podsjetiti na tradiciju operete u Opatiji i zašto je došlo do njena prekida?


– Veza operete i Opatije je u stvari dio priče o ovome gradu. U vrijeme kada se u svijetu počeo razvijati turizam, razvijala se Opatija kao jedan od turističkih bisera Austro-Ugarske. Počeo je stizati kapital, a s novcem se razvijao grad i ponuda za ljude koji su ovamo dolazili. Opereta je bila ona vesela novost koja je, razumljivo, vrlo lako pronalazila svoje mjesto u takvim turističkim mjestima srednje Europe onoga vremena. Kako je vrijeme prolazilo, izrodio se tu i festivala opereta, a prvo njegovo izdanje bilo je posvećeno djelima Franza Lehára. Sve je prekinuo nemilosrdan vihor Drugog svjetskog rata koji je zahvatio Europu.


Primjer austrijski Bad Ischl




Kako ste i kada došli na ideju da obnovite tu tradiciju?


– Ne treba uvijek gledati u tradiciju, ali postoje stvari koje su suviše vrijedne da bi bile zaboravljene, naročito ako mogu biti korisne u današnje vrijeme. Ovo je jedna od njih. Primjer je austrijski Bad Ischl koji uspješno iskorištava ovu istu tradiciju i već desetljećima ima operetnu priču koja je pravi magnet za dolazak u taj divan grad, što ima svoju kulturnu, ali i financijsku dimenziju. Nikad mi nije bilo jasno zašto mi ne radimo isto. Stoga, čim mi je omogućena čast voditi ustanovu kojoj sam na čelu, zadao sam si taj cilj. Godine 2017. zajedno smo krenuli s Međunarodnim udruženjem opereta, 2018. smo u fokus stavili operetna djela Rossinija, a 2019. smo odlučili u fokus staviti ponajbolje domaće izvođače uz domaće operete.


Zašto je, po vama, opereta prikladna baš za Opatiju?


– Mislim da je to stvar dobrog rezoniranja. Ovo je srednjoeuropski grad, naša regija su Austrija, sjeverna Italija, Slovenija…


Domaći velikani


Uskoro je na programu Večer opereta u Opatiji – 2019. Kako je zamišljena?


– Izvođači su nacionalna prvakinja Kristina Kolar, Vanja Zelčić, Marko Fortunato, Robert Kolar i maestro Igor Vlajnić na klaviru. U program su uvršteni svi važniji skladatelji opereta kao što su Strauss, Kalman, Lehár, a bit će tu i hrvatski skladatelji Ivo Tijardović i Ivan pl. Zajc. To mi je posebno drago, jer obojica imaju divne stvari koje se suviše rijetko izvode, a mi ponekad nismo ni svjesni velikana koje imamo.


Kakvi su planovi za budućnost vezani uz operetu i Opatiju?


– Naš program je izrazito raznolik i bogat i to nas čini ponosnima. Drugim riječima, ove operetne večeri su samo jedan mali komadić našeg cjelokupnog programa, ali one ipak imaju jednu posebnost. Kao što su balovi vezani uz Beč ili klape uz Dalmaciju, to su operete za Opatiju. Jedan šapat njenog gotovo zaboravljenog identiteta. Prvi korak nam je bio uopće ih vratiti u ovaj grad, a sljedeći je ove operetne večeri produljiti u festivalsko izdanje. Ukratko, polako i vrijedno gradimo ili vraćamo, kako već želimo uzeti, nešto što će iz godine u godinu postati sve značajniji događaj.