Izložba u "Bruketi 2"

Zmago Jeraj i Vladimir Bruketa združeni u pesimizmu 80-ih

P. N.

S izložbe

S izložbe



U galeriji Bruketa 2 na Sušaku postavljena je nova izložba, Zmago Jeraj i Vladimir Bruketa združeni u pesimizmu 80-ih, a može se razgledati do kraja svibnja.


Slika bez naslova slovenskog slikara Zmaga Jeraja u umjetničkoj interakciji sa skulpturom riječkog umjetnika Vladimira Brukete, novi je postav male, ali neumorno aktivne Galerije Bruketa 2 na Sušaku.


Na ovaj način riječka Mala galerija, u čijem je sastavu galerija Bruketa 2, obilježava godišnjicu smrti poznatog  slovenskog akademskog slikara, grafičara i fotografa te posthumno odaje priznanje njegovom vrijednom umjetničkom djelu. Jerej je, naime, svojim radom snažno oblikovao slovensku likovnu umjetnost druge polovice 20. stoljeća. Rođen je 1937. godine u Ljubljani, školovao se u Beogradu, Londonu i Rusiji, a po povratku iz inozemstva živio je i radio u Mariboru. Za svoj doprinos kulturi susjedne države 2009. godine dobio je Prešernovu nagradu za životno djelo.




No, kako se Jerajeva slika nastala 1986. godine našla u najmanjoj galeriji u Rijeci? Poveznica seže tri desetljeća unatrag kada su vlasnici riječke Male galerije Vedrana i Vladimir Bruketa u istoimenoj ljubljanskoj Maloj galeriji 1987. godine zapazili to neobično, mračno djelo nastalo na krilima avangardnog „novog vala“. Sliku dimenzija 150×100 cm, u tehnici ulja na platnu, te su godine eminentni likovni kritičari proglasili slikom godine u Sloveniji, a ona je s ‘putovnicom’ stigla u Rijeku. A kako obitelj Bruketa već tradicionalno predstavlja slike iz svoje privatne kolekcije, godišnjica Jerejeve smrti prava je prilika da se ovo vrijedno djelo, uz koje su i emotivno vezani, predstavi riječkoj publici.


Tako Riječani do kraja svibnja imaju priliku odšetati do Strossmayerove ulice na Sušaku i doživjeti duh avangardnog depresivnog simbolizma u umjetnosti 80-ih. Uz središnji eksponat, izložena je skulptura Vladimira Brukete koja u interakciji sa slikom Zmaga Jereja stvara živu trodimenzionalnu projekciju i pridonosi razumijevanju autorove poruke u kontestu vremena u kojem je slika nastala i opravdava pesimizam kojim je djelo obojano.


„Ne mislimo da je neophodna naša pomoć umjetniku da ga promatrač razumije, međutim, u moru trivijalnosti kojima smo okruženi, često se dogodi da nam prave vrijednosti promaknu, te utoliko smatramo da je naša intervencija opravdana“, kaže Vladimir Bruketa, objašnjavajući kako njegova skulptura u prostoru Galerije dodatno akcentira atmosferu kojom Jerejeva slika zrači. „Svatko od nas ima neku svoju sliku uz koju se posebno veže i kojoj pridodaje posebne emocije i značaj. Za nas je to upravo ova Jerejava slika. Znamo da ima autora koji se znaju olako poigrati ljudskim osjećajima, a shvatimo to tek s vremenom, i tada se nažalost razočaramo. Zmago Jerej zasigurno ne spada u tu kategoriju ljudi. Vrijeme je pokazalo da je to iznimni umjetnik koji je iskreno cijeli svoj život posvetio umjetnosti. To su prepoznali i drugi te je za svoj rad zasluženo dobivao brojna priznanja i, kao krunu, vrijednu Prešernovu nagradu za životno djelo“, zaključuje Vladimir Bruketa.