Animalizam u hrvatskoj umjetnosti

Praiskonski odnos umjetnika i životinje: U Modernoj galeriji priprema se izložba “Sve naše životinje”

Sandra Sabovljev

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Izabrano je dvjestotinjak eksponata nastalih u minulih dvjesto godina – slika, skulptura, grafika, crteža, medalja – uglavnom domaćih umjetnika uz pokojeg stranog koji tek kontekstualiziraju radove hrvatskih autora. Većina je djela iz fundusa Moderne galerije, oko sedamdeset posto, a ostatak je iz drugih muzejsko-galerijskih institucija u Hrvatskoj



Izložba »Sve naše životinje – animalizam u hrvatskoj umjetnosti«, u visokoj je fazi pripreme i pomalo poprima obličje postava koji će pred publikom osvanuti na svečanom otvorenju 9. ožujka u velebnom prostoru Moderne galerije, kuće umjetnosti koja je i ovaj put izlažući djela iz svoga bogatog fundusa pokazala da ima materijala za barem još jedan stalni postav. Autorica izložbe Dajana Vlaisavljević ističe da joj je ideja bila prikazati raznolikost radova nastalih na temu odnosa čovjeka, posebice umjetnika, i životinje kroz proteklih dvjestotinjak godina.


Zanimljivo je, smatra ona, da je ovaj odnos iako praiskonski, zapravo izložbeno i galerijski zanemaren, a kada se malo zadre u istraživanje radova na ovu temu, tvrdi ona, vidljivo je da su se gotovo svi umjetnici u nekoj mjeri bavili njome. Autoricu je na izložbu o najstarijoj temi u povijesti ljudskog vizualnog izričaja nagnalo razmišljanje o empatiji.


– Zanima me ponajprije odnos čovjeka i čovjeka, odnosno onog jačeg i slabijeg, a potom i čovjeka i životinje. U toj je relaciji prema nemoćnijem biću čovjek često u nadmenoj poziciji, kako prema životinji, tako uostalom i prema cijelom planetu. Taj kompleksan odnos umjetnici, koji su senzibiliziraniji i kreativniji, gledaju drugim očima i transponiraju tu primordijalnu povezanost u umjetnička djela raznih tehnika i medija. Dio njihovih radova i viđenja povezanosti čovjeka i životinje moći ćemo razgledati na ovoj izložbi – poziva Vlaisavljević ljubitelje likovne umjetnosti.


Devet odjeljaka




Duh animalizma prožet će tijekom ožuka, do 16. travnja, cijeli prvi kat Moderne galerije. Izabrano je dvjestotinjak eksponata nastalih u minulih dvjesto godina – slika, skulptura, grafika, crteža, medalja – uglavnom domaćih umjetnika uz pokojeg stranog koji tek kontekstualiziraju radove hrvatskih autora. Većina je djela iz fundusa Moderne galerije, oko sedamdeset posto, a ostatak je iz drugih muzejsko-galerijskih institucija u Hrvatskoj. Mario Beusan, koji potpisuje likovni postav izložbe »Sve naše životinje«, »oprostorio je ideju kolegice Vlaisavljević«, njezin je izabrani sadržaj, kako kaže, stavio u dvorane Moderne galerije tako da posjetitelji eksponate doživi na najsugestivniji način.


– Izložbu sam podijelio u devet tematskih odjeljaka, odnosno u devet prostorija, a radovi su postavljeni kronološki – tumači Beusan, naglašavajući da je svaku temu, odnosno sekciju, označio svojom bojom, čime je gledatelju olakšano praćenje izložbe. Posebno je zanimljivo što se Beusan poigrao visinom postamenata skulptura čime ih je doveo u visinu figura na platnima, potaknuvši njihovu dinamičnu interakciju.


Izložbeni postav započinje reprezentativnim radovima postavljenim u kružnoj dvorani i u njoj je, ističu autori, sukus izložbe. Središnji je rad »Sve moje životinje« Sofije Naletilić Penavuše (1913.- 1994.) iz čijeg je imena deriviran i naslov izložbe. Riječ je o bosanskohercegovačkoj naivnoj kiparici koja je drvo počela dijeljati tek u svojim kasnim šezdesetima pomažući unuku u izradi životinja za školu. Otkrio ju je književnik i likovni kritičar Dubravko Horvatić, pa joj je organizirana prva samostalna izložba u Zagrebu 1982. godine, a već 1994. na svjetskom trijenalu naivne umjetnosti u Slovačkoj Penavuša dobiva je Grand Prix međunarodnog žirija.


Poigravanje kontrastom


Izloženi eksponat »Sve moje životinje« ove vrsne animalistice, svojevrstan je bestijarijski koloplet u kojem su prožete domaće, ali i egzotične, izmaštane životinje. To je zapravo efektan kontapunkt ostalim kapitalnim djelima u kružnoj dvorani. U njenoj kolorističkoj skulpturi, minimalističke forme, uglavnom su prikazane domaće životinje s kojima se živi i radi, dok je na slikama »Portret djevojčice« Vjekoslava Karasa ili »Portret Sigmunde« Ferdinanda Georga Waldmüllera, životinja – igračka.


– Suprotstavljene su u ovoj relaciji gospodske životinje onim seoskim koje nemaju dekorativnu, nego radnu funkciju – objašnjava kustosica dodajući da su se kontrastom poigravali i u ostalim tematskim cjelinama pa tako u postavu uz seoske i gradske životinje, imamo i simboličko-mitološke i realistične prizore životinja, motive životinjskog života i smrti…


Među izložbenim kapitalnim djelima je i amblematska slika »Autoportret sa psom« Miroslava Kraljevića i »Jahačica« – autoportret Naste Rojc, ali i komadi poput »Psa« Borisa Bućana i »Telefona« Jadranke Fatur s kraja 20. stoljeća. Osim navedenih umjetnika, u Modernoj galeriji će biti prikazani i radovi Roberta Frangeša Mihanovića, Otona Ivekovića, Nikole Mašića, Clementa Crnčića, Vladimira Filakovca, Krste Hegedušića, Hermana Oskara, Antuna Motike, Vojina Bakića, Ede Kovačevića, Ivana Kožarića, Ise Kršnjavija…