Koloritna geometrija

Igor Lekšić “Crteži”: Riječki umjetnik u Meštrovićevom paviljonu

Zdenko Duka

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Kustosica izložbe Nadežda Elezović bi Igora Lekšića povezala s postmodernističkom tradicijom geometrijske apstrakcije koja se nigdje ne oslanja ni na kakav tekst, ni na kakvu narativnu inačicu niti uvjerenje 



ZAGREB Riječki umjetnik Igor Lekšić predstavio je u utorak navečer zagrebačkoj publici u kružnom prostoru Galerije Paviljona Meštrović svoju izložbu „Crteži“. „Crteži“ su serija od ukupno 23 egzaktno oblikovanih geometrijskih radova velikog formata, modularnih struktura i naglašenog kolorita.


Crteži su nastali iscrtavanjem horizontalnih i vertikalnih linija fluorescentnim markerima na papiru, u preciznom mjerilu, razmacima i odnosima, prema organiziranoj prostorno-rasternoj mreži. Dinamika unutar te ortogonalne strukture postignuta je međuodnosima kolorita.


Josip Zanki, dopredsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika, pozdravio je okupljene na početku izložbe. Kustosica izložbe Nadežda Elezović rekla je da se radi o mreži strukturiranoj od vertikala i horizontala a ta mreža je još dodatno dinamizirana podjelom u tri segmenta, naravno i koloritom fluorescentnih flomastera. Igora Lekšića bi povezala s postmodernističkom tradicijom geometrijske apstrakcije koja se nigdje ne oslanja ni na kakav tekst, ni na kakvu narativnu inačicu, niti uvjerenje ni filozofsko ni religiozno.




– Igor je vrlo koncentriran u izvedbi na snagu svog poteza, crtež više sugerira strojni ispis. No, on je sve to pedantno iscrtao rukom, flomasterom na papiru. U ovom kružnom prostoru se može pogledati cijeli Lekšićev ciklus, gdje se može primijetiti interna komunikacija tih crteža, istaknula je Nadežda Elezović.


Foto: D. KOVAČEVIĆ


Foto: D. KOVAČEVIĆ



U tekstu koji je priredila za ovu izložbu, Nadežda Elezović piše da se Lekšić oslanja na dugu tradiciju i kontinuitet razvoja geometrijske apstrakcije u povijesti vizualne umjetnosti, od Maljevičevog suprematizma, neoplasticizma Mondriana, Thea van Doesburga, Maxa Billa, Victora Vasarelyja, Richarda Paula Lohsea, pa sve do hrvatskih autora okupljenih oko grupe Exat 51, posebice Ivana Picelja te nadalje Jurja Dobrovića, Julija Knifera i drugih.


Igor Lekšić rođen je 1967. godine u Rijeci gdje je diplomirao likovnu kulturu na Pedagoškom fakultetu. Po vokaciji je grafičar, ali grafika nije primarna u njegovu opusu.


Foto: D. KOVAČEVIĆ


Foto: D. KOVAČEVIĆ



-Ova izložba nastala je posljednje dvije godine. Radio sam flomasterima na papiru, to nije mnogo zastupljena likovna tehnika, ali je meni bila zanimljiva. Flomasteri imaju svojstva gotovo poput akvarela, transparentni su, prozračni. Mene je to privuklo, koloristički sam iskoristio kontraste da se dobije jedna dubina prostora pa se svaki crtež razlikuje od onog drugog, ima drukčiju grafičku teksturu, kazao nam je autor izložbe „Crteži“ Igor Lekšić.


Foto: D. KOVAČEVIĆ


Foto: D. KOVAČEVIĆ



-U osnovi je to jedna ortogonalna mreža, motiv koji je jako poznat u modernoj umjetnosti, od početaka apstraktne umjetnosti, od Mondriana, itd. Taj motiv nije nov ali mi je bio zanimljiv takav pristup rasteru na specifičan način. Svakako, ima zanimljive kolorističke kvalitete, govori Lekšić.


Foto: D. KOVAČEVIĆ


Foto: D. KOVAČEVIĆ



Prošle godine Igor Lekšić je izložio svoje radove u Rijeci. No, kaže nam, na riječkoj izložbi bilo je manje radova. Prostor u HDLU-u mu je sugerirao da tih radova bude više i da se dožive u prikazanoj cjelini. Taj kružni prostor je sam po sebi jako lijep, idealan je prostor za takve radove, kazao nam je Lekšić.


Foto: D. KOVAČEVIĆ


Foto: D. KOVAČEVIĆ



Izložba Igora Lekšića „Crteži“ ostaje otvorena u zagrebačkoj Galeriji Paviljona Meštrović do 22. srpnja.