Kazmir Bačić o Dori, Porinu i EPK

EPK NA HRT-u Mali salon će u 2020. biti medijski centar otvoren stranim ekipama i javnosti

Aleksandra Kućel Ilić

Aktivno ćemo pratiti sva događanja vezana uz Rijeku - Europsku prijestolnicu kulture - Kazimir Bačić / Snimio Sergej DRECHSLER

Aktivno ćemo pratiti sva događanja vezana uz Rijeku - Europsku prijestolnicu kulture - Kazimir Bačić / Snimio Sergej DRECHSLER

Bit će to studio otvoren pogledima javnosti, prolaznicima s Korza, i bit će to način na koji ćemo uspostaviti direktan kontakt s publikom, građanima Rijeke, umjetnicima, gostima i svima koji će se zateći u ovom gradu u povodu ovog velikog događaja - jer biti Europska prijestolnica kulture doista je izniman događaj



Opatija, grad s bogatom festivalskom tradicijom koja se šezdesetih godina prošlog stoljeća uspoređivala s najpoznatijim talijanskim festivalom u San Remu, vratila se na taj put, a Dora od 2019. godine, zahvaljujući suradnji Hrvatske radiotelevizije i Grada Opatije pretvara šarmantnu damu u kraljicu glamoura.


Nakon što je prekinuto višegodišnje izbivanje Dore iz Opatije, a radi se o festivalu tijekom kojega se bira hrvatski predstavnik za Eurosong, velika se manifestacija koja se organizira unutar Glazbenih dana HRT-a – vratila na opatijsku rivijeru gdje je i rođena.


Ostat će na ovim prostorima i tijekom 2020. i 2021. godine, budući da je »povratnička Dora« doživjela uspjeh. Na obostrano zadovoljstvo, potpisom ugovora između opatijskog gradonačelnika Ive Dujmića i glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića, zajamčen je dvogodišnji ostanak dvodnevne manifestacije na Kvarneru, gdje će kvalitetan uvod imati u Centru Gervais 28. veljače 2020. godine, a finale u Sportskoj dvorani “Marino Cvetković” 29. veljače uz Doru.




Nakon svečanog potpisivanja ugovora o suradnji, dotaknuvši osim Dore i mnoge druge projekte koje tijekom 2020. godine na Kvarneru planira realizirati HRT, porazgovarali smo s glavnim ravnateljom HRT-a Kazimirom Bačićem koji nam je uz ostalo otkrio i svoje primorske korijene…


Potpis na ugovor o Dori u Opatiji - ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić i opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić / Snimio Sergej DRECHSLER


Potpis na ugovor o Dori u Opatiji – ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić i opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić / Snimio Sergej DRECHSLER



– Moj djed i moj otac zvali su se Kazimir, ja se tako zovem, a i moj je sin Kazimir. Rođen sam i odrastao u Zagrebu, gdje su mi rođeni i roditelji, no moj pradjed i djed porijeklom su bili iz Primorja. Pradjed mi je radio na brodu kao makinist i vozio je na liniji Senj-Rijeka, a početkom stoljeća nastradao je u pomorskoj nesreći koja se dogodila na izlazu iz riječke luke. Moj je djed, inače rođen na Sušaku, s 12 godina ostao bez oca, a uskoro i bez majke, no ipak je uspio završiti nautičku školu u Bakru… Otac sam četvero djece i imam četvero unučadi, a po struci sam diplomirani inženjer elektrotehnike. Zaposlen sam na HRT-u od 1984. godine i bio sam na raznim funkcijama, od voditelja studija, stepenicu po stepenicu sve do glavnog ravnatelja, tako da mogu reći da dobro poznajem ne samo televiziju, već i medije. Bavio sam se snimanjem, opremanjem studija i poznajem kompletan proces rada na televiziji. Funkciju glavnog ravnatelja obavljam nešto više od dvije godine. Član sam EBU-a, IBA-e, Technical Commity (TC), WBU – IMCG foruma, te sam predsjednik Copeama, a to je udruženje svih mediteranskih javnih televizija. U svom poslu se vodim idejom da pokušamo postići najbolje rezultate uz postojeće resurse, te smo u mom mandatu zaustavili pad gledanosti, investirali u tehnologiju, svake godine smo ostvarili dobit i smanjili preneseni gubitak iz prethodnih razdoblja koji je bio prilično velik, a smanjili smo i kreditnu zaduženost i povećali efikasnost rada. Smjer kojim je HRT krenuo daje pozitivne rezultate, ali prostora za daljnja poboljšanja i dalje ima. Osim radija i televizije, imamo i on-line platformu koja danas kod mlade populacije postaje sve značajnija. Idemo u korak s vremenom, a veliku pažnju dajemo i razvoju radija koji je također medij koji je vrlo važan u informiranju građana, ima svoju publiku i budućnost.



Kao što vam je poznato, HRT se prije gotovo dvije i pol godine našao u situaciji u kojoj nije mogao konkurirati novim stranim igračima na tržištu otkupa TV prava za najgledanije sportske manifestacije. Konkretno, Europsko nogometno prvenstvo 2020. Od tog dana u lipnju 2017. čvrsto smo odlučili uložiti dodatne napore, kako bismo ipak osigurali prijenose nogometne reprezentacije na programima javne nacionalne televizije. U tome smo na kraju i uspjeli. Otkupili smo TV prava na Europsko nogometno prvenstvo. I tako osigurali da naši gledatelji i sljedeće godine mogu pratiti Vatrene na malim ekranima u programima HRT-a.



Glazbeni dani HRT-a


Dora se vratila u svoj rodni grad Opatiju…


– HRT je nakon određenog prekida, ove godine u veljači ponovno revitalizirao projekt Dore i postigli smo veliki uspjeh i ostvarili naš cilj – vraćanje tradicije i povijesne povezanosti HRT-a i Grada Opatije koja je počela sada već davnih 60-tih godina prošlog stoljeća na Opatijskom festivalu. Dora je na krilima Opatijskog festivala zapravo i rođena u Opatiji početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Vrlo smo zadovoljni gledanošću Dore 2019. godine u Opatiji i odjekom koji je postigla kako u glazbenim krugovima, tako i na polju zabave i festivalskog okruženja.


S opatijskim gradonačelnikom Ivom Dujmićem i suradnicima potpisali ste ugovor prema kojemu će se Glazbeni dani HRT-a u čijim okvirima se održava i Dora i tijekom iduće dvije godine zbivati upravo u Opatiji…


– Osigurali smo kontinuitet glazbenih događanja u Opatiji i nastavljamo tradiciju. Bit će to dvodnevno događanje pod nazivom Glazbeni dani HRT-a u Opatiji u veljači 2020. U petak, 28. veljače u Gervaisu će biti koncert Jazz orkestra HRT-a »Opatijske serenade«, a u subotu, 29. veljače u sportskoj dvorani »Marino Cvetković« bit će samo natjecanje za izbor hrvatske pjesme za Eurosong, dakle Dora. Pripreme su već započele i objavili smo natječaj za kandidiranje pjesama za samu Doru koji će15. siječnja biti zaključen i odabrat će se pjesme koje će se izvoditi na Dori, a pobjednik tog izbora će predstavljati Hrvatsku na Eurosongu u Rotterdamu u Nizozemskoj. Bilo bi dobro kada bi nam se javili svi ponajbolji hrvatski skladatelji, tekstopisci i izvođači, tako da na Dori 2020. godine izaberemo i pjesmu i pjevača ili pjevačicu koji će nas na najbolji način predstaviti. Odluku o tome će, kao i ove godine, donositi stručni ocjenjivački sud, ali i sama publika putem televotinga.


Samo mjesec dana kasnije još jedno važno zbivanje na Kvarneru – Porin u Rijeci?


– HRT aktivno sudjeluje u organizaciji Porina i dodjeli nagrada za različite glazbene kategorije i cijeli će se projekt realizirati 27. ožujka iduće godine u Rijeci, u Sportskoj dvorani na Zametu. Sudjelovanjem u organizaciji i u TV-prijenosu HRT daje velik doprinos ovoj manifestaciji i prestižnoj nagradi koja je vrlo značajna u našem glazbenom okruženju i glazbenom svijetu. Porin je zapravo također startao ovdje u Opatiji zajedno s Dorom i zatim je uslijed različitih okolnosti održavan u nekoliko drugih gradova, te se posljednjih godina stabilizirao u Rijeci. Neobično nam je drago što je Rijeka koja je uz Opatiju također grad iznimne glazbene povijesti, u 2020. godini i Europska prijestolnica kulture…



HRT je zainteresiran da se glazbene manifestacije koje imaju tradiciju i dalje nastave održavati upravo u Opatiji i Rijeci, te ćemo im pridavati posebnu pažnju kako bi se što bolje realizirale. Sve to utječe na kulturnu, ali i turističku sliku ove regije, što je za cijelu Hrvatsku vrlo značajno. Što se tiče EPK-a, poduzet ćemo sve aktivnosti kako bismo u što boljem svjetlu prenijeli sva događanja iz Rijeke. Sve to nam se poklapa i s hrvatskim predsjedanjem Vijećem Europe, pa nas očekuje zahtjevno razdoblje za koje će biti potreban velik angažman kompletne ekipe. Javni servis takve sadržaje mora popratiti profesionalno i na visokom nivou i mi ćemo se potruditi da to tako i bude. Očekuje nas velik posao, ali rezultat svega će biti i viša kvaliteta programa kojoj i inače pridajemo velik značaj.Hrvatska radiotelevizija ima pet ansambala, a to su Simfonijski orkestar, Jazz orkestar, zbor, Big band i Tamburaški orkestar i svi oni doprinose kulturnoj slici Hrvatske. Sve se to financira iz pristojbe koja je ista zadnjih desetak godina, no boljom organiziranošću poslovanja uspijevamo zadržati kvalitetu i poboljšati javni servis.


Iskustvo RAI-ja


Na koji će se način HRT uključiti u projekt Rijeka – EPK 2020.?


– Aktivno ćemo pratiti sva događanja vezana uz Rijeku – Europsku prijestolnicu kulture. I baš u vezi s tim smo upravo održali sastanak s Eminom Višnić na kojemu smo usklađivali naše aktivnosti oko praćenja EPK-a i moram reći da će HRT nositi glavnu medijsku promociju svih događanja tijekom 2020. godine, od samog dana otvaranja nadalje. Zbog toga je HRT uložio sredstva u obnovu i nadopunu tehničkih kapaciteta u dopisništvu TV centra Rijeka. Na Korzu, u našoj zgradi u prizemlju, odnosno u Malom salonu koji je prostor HRT-a ali je godinama bio u najmu Grada Rijeke, ove godine smo odlučili da ćemo ga upotrijebiti kao televizijski i radijski studio za praćenje svih događaja vezanih uz EPK. Tamo će biti studio za javljanja u emisije HRT-a, u mozaične i informativne emisije kao što su Dobro jutro, Hrvatska, Vijesti iz kulture i slično. Isto tako, taj će prostor koristiti i strane TV ekipe koje će biti u Rijeci i pratiti događanja. Ovdje će biti medijski centar iz kojeg će moći raditi svoje priloge vezane uz EPK. Bit će to studio otvoren pogledima javnosti, prolaznicima s Korza i bit će to način na koji ćemo uspostaviti direktan kontakt s publikom, građanima Rijeke, umjetnicima, gostima i svima koji će se zateći u ovom gradu u povodu ovog velikog događaja – jer biti Europska prijestolnica kulture doista je izniman događaj.


Koji su ciljevi HRT-a u projektu EPK?


– Cilj nam je da postignemo što veći doseg gledatelja u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi. Signale sa samog otvaranja, pa i kasnije, plasirat ćemo na sve platforme, da bi doseg bio što veći jer je to interes kako organizatora, tako i svih sudionika te manifestacije. Jedan od načina kako to postići jest i formiranje spomenutog studija na Korzu otvorenog za građane, u kojega će moći ući i gdje će uživo moći saznati sve što se događa. Svi su pozvani da dođu, da sudjeluju u raspravama, u prezentacijama, koncertima i izložbama. Bit će to jedan prigodan studio dostupan svima za izravni kontakt. U trenutku otvaranja manifestacije, taj će prostor u Malom salonu biti otvoren.


Što će prema vašem mišljenju donijeti projekt EPK Rijeci i Kvarneru?


– Mislim da će donijeti jako puno. Moje je mišljenje, a to kažu i iskustva mnogih kolega iz EBU-a, jer sam kao član nekoliko tijela ove europske organizacije javnih televizijskih kuća u stalnom kontaktu s njima, da je dosad svaki domaćin u ulozi Europske prijestolnice kulture jako profitirao na raznim nivoima. Uzmimo primjer Matere u Italiji, Europske prijestolnice kulture u 2019. godini. U kontaktu smo s ljudima s talijanske radiotelevizije RAI koji su pratili sva događanja u Materi i njihova iskustva ćemo iskoristiti u Rijeci, kako bismo u tome bili što uspješniji.


Poseban »štimung«


Kakvi su domaćini prilikom organizacija različitih manifestacija Rijeka, Opatija i Kvarner po vašoj ocjeni?


– Rekao bih da je od samih početaka, od 60-tih godina kada je krenula ta festivalska priča u Opatiji, Grad Opatija baš uvijek bio vrlo, vrlo susretljiv, što je u velikoj mjeri pridonijelo i samoj uspješnosti svih dosadašnjih festivalskih izdanja kroz povijest. Ovaj kraj se oduvijek ističe po gostoljubivosti i iznimnoj gastronomiji, pa se ovdje svi gosti jako dobro osjećaju, od glazbenika do novinara i svih koji se kreću u glazbenim krugovima. Taj duh je prisutan i danas, a dokaz za to je revitalizirana Dora 2019. Kada sam osjetio taj poseban »štimung« u Opatiji, znao sam da je moj cilj ostvaren, i ako RAI može imati Sanremo, HRT može imati Glazbene dane u Opatiji. Sportska dvorana je pretvorena u jedno prestižno mjesto i to je razina ispod koje HRT neće ići, samo je može dodatno poboljšavati, a domaćini u svemu igraju vrlo važnu ulogu. Kvarnerski su gradovi iznimno dobri domaćini.


Dora ulazi do šire publike uz pomoć direktnog TV-prijenosa koji joj daje čar i dinamiku i koji je ujedno i velika promocija Opatije. Koliko je ljudi angažirano u tom projektu?


– Ima tu puno posla, a sve se izvodi na visokom produkcijskom nivou, scenskom, glazbenom i režijskom. Projekt je velik i zahtijeva angažman oko 200 ljudi. Za Dane HRT-a u potpunosti nam odgovaraju dvorane “Gervaisa” i opatijska sportska dvorana, no primjerice jedna legendarna dvorana, Kristalna dvorana hotela Kvarner koja je kultno mjesto i pobuđuje nostalgiju, bez obzira na njenu ljepotu, zbog prostornih ograničenja danas više ne bi mogla biti dostatna za manifestacije ovakvog tipa. Standardi su se promijenili, pa su nove dvorane zbog veće površine prikladnije. Smatram da smo i organizacijom Glazbenih dana HRT-a dali doprinos tome da ovi prostori dobiju svoju puninu i zažive na način koji se priželjkuje i ispune svoju funkciju. Lijepo je i čast nam je doći u Opatiju. A kad je posrijedi Dora, bio sam i sudjelovao na svim Dorama dosad, u različitim funkcijama – kao dio produkcijskog tima – pa zato imam i onu svojevrsnu »osobnu« emociju prema Dori i Opatiji.