Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 1
Sutra: 23° 23° 1
21. rujna 2018.
Ispis članka: Nema više Trumpovih bombona za Europu - Novi List

NoviList.hr

Nema više Trumpovih bombona za Europu

Komentar Denisa Romca

6. srpanj 2018 16:41

Napisao: Denis Romac

foto: REUTERS

Transatlantskim odnosima, odnosno onome što je od njih još ostalo nakon godinu i pol Trumpova mandata, prijeti novi udarac. Sljedeći tjedan se u Bruxellesu održava summit NATO-a, koje taj vojno-politički savez – simbol transatlantskog saveza nastalog na pobjedi nad nacifašizmom u Drugom svjetskom ratu – možda neće preživjeti u sadašnjem formatu. Nakon nedavne katastrofe na summitu G7 u Quebecu, na kojem je američki predsjednik preneraženim saveznicima de facto objavio trgovinski i carinski rat, i kada je Trump kanadskom premijeru poručio da je lažljivac, a njemačkoj kancelarki preko stola dobacio dva bombona »tako da ne može reći da joj nikad ništa nije dao«, na briselskom summitu možemo očekivati novi krug američko-europskog obračuna.

Sudeći po pismu što ga je predsjednik Trump ovih dana, uoči summita, poslao čelnicima nekoliko važnijih članica NATO-a, Trumpova je retorika nepromijenjena. Aktualni gospodar Bijele kuće ponovno se obrušio na europske zemlje, a osobito na Njemačku, optužujući ih zbog preniske vojne potrošnje i štednje na obrani. Ne baš biranim riječima Trump saveznike optužuje da njihovi obrambeni proračuni još nisu dosegnuli »dogovorena dva posto BDP-a«, premda taj dogovor iz 2014. predviđa da članice imaju rok od deset godina, do 2024. godine, da prilagode svoje vojne proračune i povise vojnu potrošnju na dva posto BDP-a.

Najoštriji je Trump bio prema kancelarki Merkel, poručivši joj u pismu da Sjedninjene Američke Države i dalje odvajaju više novca za obranu Europe, dok europske članice, premda europskom, a osobito njemačkom gospodarstvu, ide dobro, škrtare na obrani. To je, optužuje Trump, »neodrživo«, precizirajući da se nezadovoljstvo ne odnosi samo na njega i Bijelu kuću, nego i na Kongres, premda je većina kongresnika dosad izražavala sumnju u Trumpovu politiku discipliniranja europskih saveznica.

Trump je nedavno znakovito poručio da je NATO preskup i za SAD »jednako loš kao i NAFTA«, Sjevernoamerički trgovinski sporazum, što sigurno nije dobar znak za NATO. Dobro znamo kako prolaze svi multilateralni savezi i sporazumi za koje Trump, najčešće na temelju naopako interpretiranih podataka, zaključi da su loši za Ameriku. Svojom tiradom o škrtim saveznicama Trump sugerira kako je riječ o novcu koji Europljani plaćaju Amerikancima da ih brane, čime zapravo poručuje da nikad nije shvatio na kojim načelima počiva Sjevernoatlantski savez.

Trumpov udar na NATO zapravo je udar na ujedinjenu Europu, a njezino rasturanje njegov je primaran cilj. Kažu da je Trump na nedavnom susretu s francuskim predsjednikom Macronom svog »najboljeg europskog prijatelja« nagovarao na izlazak Francuske iz EU-a, a jasno je da bez Francuske ni EU ne može preživjeti.

Trump očito ne shvaća ni zašto je njegov davni prethodnik Truman 1949. inicirao osnivanje NATO-a, poslušavši svog diplomata i stratega Georgea Kennana, tvorca američke doktrine »zadržavanja« Sovjeta. Zapravo, NATO su Amerikanci stvorili kako bi obranili svoje ratne stečevine u Europi, a ništa ne objašnjava bolje suštinu NATO-a od riječi njegova prvog tajnika, lorda Ismaya, koji je davno rekao da je NATO osnovan da bi držao »Ruse vani, Amerikance unutra, a Nijemce ispod«.

O tome da ništa od toga Trump ne razumije svjedoči i američka najava povlačenja američke vojske iz Njemačke. Upravo brojne američke trupe stacionirane u Njemačkoj simboliziraju taj američki interes, koji je Trump očito odlučio prekrižiti, ne shvaćajući da ovdje ipak nije riječ samo o novcu. Riječ je o odluci koja ukazuje na tektonski poremećaj u europsko-američkim, a posebice njemačko-američkim odnosima, što će imati dalekosežne posljedice ne samo za Njemačku, kojoj su odnosi sa SAD-om jedan od tri najvažnija stupa njezine vanjske politike, nego i za cijelu Europu.

Ovdje ne treba plakati za NATO-om, koji je još raspuštanjem Varšavskog pakta izgubio svoj raison d'etre. Iako je Europa u NATO-u vidjela svoj glavni obrambeni štit, NATO je od početka do kraja bio i ostao sredstvo za ostvarenje američkih geopolitičkih interesa, često i na štetu Europe, bez obzira radi li se o Afganistanu ili Rusiji. Ovdje je samo riječ o tome hoće li Europa iskoristiti ovu priliku i na vijeme izgraditi vlastitu obrambenu strukturu. Ovdje se radi o tome hoće li Europa ustrajati na vlastitim vrijednostima, a ne kopirati Trumpov recept za rješavanje izbjegličkog problema, najavljujući osnivanje »platformi« i »kampova«, koji nisu ništa bolji od Trumpovih kaveza za djecu. I dalje je, naime, riječ o logorima, a znamo kakve slutnje budi osnivanje logora u Europi.

A kada je riječ o obrani, jasno je da se Europa više ne može osloniti na SAD. To je, uostalom, bilo jasno još na lanjskom summitu NATO-a, kada je Trump odbio izrijekom potvrditi svoju privrženost znamenitom 5. članku Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem napad na jednu članicu predstavlja napad na sve. Trump je povukao Ameriku iz pariškog klimatskog sporazuma, nuklearnog sporazuma s Iranom, a Trumpova najava carina samo je uvertira u trgovinske ratove. Zato sljedeći tjedan eventualno Trumpovo napuštanje NATO-a nikog ne bi trebalo iznenaditi. Radilo bi se, poslije svega, o logičnoj i očekivanoj odluci. NATO je već sada iluzija, baš kao i partnerstvo s Trumpom. Europa se napokon mora pobrinuti za sebe.