Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1n
Sutra: 22° 22° 1n
21. rujna 2018.
Ispis članka: Europska balvan-revolucija - Novi List

NoviList.hr

Europska balvan-revolucija

Zlu ne trebalo Denisa Romca

29. lipanj 2018 21:21

Napisao: Denis Romac

Zato je Schengen glavna meta europskih populista. Oni svoju budućnost ne vide u jedinstvenoj Europi, pa čak ni u tvrđavi Europi. Oni ne žele ujedinjenu Europu. Njihov je cilj Europa koja bi se sastojala od nacionalnih država-tvrđava, s tvrdim, nepropusnim granicama. Drugim riječima, oni rade na balvanizaciji Europe. A sredstvo kojim taj cilj žele ostvariti temelji se, ponovimo to još jednom, na lažima

Foto Reuters

Možemo krenuti od Hrvatske. Za nju je izbjeglička kriza idealna prilika da se ubrza ulazak zemlje u Schengen. Priključenje Europi bez granica jedan je od strateških ciljeva Hrvatske, što je i razumljivo s obzirom na to da članstvo Hrvatske u EU-a nije potpuno bez članstva u Schengenu. Zato hrvatski premijer Plenković ovu situaciju koristi kao svojevrsnu prečicu za ostvarenje tog cilja. Plenković tvrdi da bi se ulaskom Hrvatske u schengenski prostor ojačala vanjska granica EU-a, a time i smanjio broj »ilegalnih migranata«, kako u europskom prostoru sada nazivaju izbjeglice i migrante. Naglašavanjem njihove »ilegalnosti«, naime, te se nesretnike ciljano kriminalizira, čime se onda opravdava i sustavno kršenje međunarodnih konvencija u njihovom slučaju, što je u Europi postalo pravilo, a ne više samo iznimka. Oni su »ilegalni migranti« samo zato što im nije dopušteno legalizirati svoj status. I kao takvi predstavljaju odličan argument za hrvatsku ponudu Bruxellesu prema kojoj bi Hrvatska ponovno trebala postati svojevrsna europska vojna krajina, zadužena za čuvanje vanjskih zidina »tvrđave Europe«.

No samo malo dalje, u Sloveniji, politička vrhuška izbjeglički problem koristi za druge ciljeve. Ondje je to bogomdano sredstvo za pritisak na Hrvatsku. Dok Hrvatska želi što prije u Schengen, Slovenija koristi priliku i podsjeća Zagreb da prije toga mora ispuniti svoje obaveze. A jedna od tih obaveza je i poštivanje pravnog reda EU-a i međunarodnog prava, u što, uvjereni su u Ljubljani, spada i poštivanje arbitražne odluke. Zato će slovenski premijer na odlasku poručiti Plenkoviću da će Hrvatska, ako želi u Schengen, »morati učiniti više«.

U Ljubljani imaju puno iskustva u takvim stvarima. Premijer Cerar, recimo, prije nekoliko godina naredio je podizanje ograde od bodljikave žice na granici s Hrvatskom, premda je izbjeglička kriza u tom trenutku već bila minula. Cerar je kasnije i sam u jednoj svojoj nespretnoj izjavi neizravno potvrdio da je žica na granici podignuta zbog Hrvatske, a ne izbjeglica.

Izbjegličko pitanje odlučilo je i o pobjedniku nedavnih slovenskih izbora. Lažna informacija o »hordi« od 50 tisuća izbjeglica, koja samo što nije stigla na granicu Slovenije, najzaslužnija je za pobjedu radikalne desnice u toj zemlji. Njezin lider Janez Janša, naime, vješto je mobilizirao svoje birače raspirujući strah od pridošlica koje će ugroziti Sloveniju i njezinu kulturu. Samo rijetki slovenski mediji registrirali su da je tvrdnja o 50 tisuća izbjeglica što nadiru bila lažna.
Kada je riječ o izbjeglicama, laž je postala pravilo u komunikaciji među europskim političarima, i to na najvišoj razini. Austrija je ovih dana na Šentilju realizirala spektakularnu policijsko-vojnu vježbu u kojoj su elitne postrojbe, njih više od 700, uvježbavale zaštitu austrijske granice od, pogađate, masovnog izbjegličkog vala. Radilo se o bespotrebnoj provokaciji, koja je prvotno, naravno namjerno, zakazana na dan kada Slovenija slavi Dan državnosti, kako bi provokacija bila efektnija. Nakon protesta Ljubljane, Austrija je pokazivanje mišića na granici pomaknula za jedan dan.

Provokativna predstava na granici koristi jedino protuimigrantskom austrijskom kancelaru Sebastianu Kurzu, jer opravdava ksenofobnu i islamofobnu politiku koju provodi njegova koalicija s ekstremno-desnim slobodnjacima. Austrija nema nikakvih problema s izbjeglicama na svojoj granici sa Slovenijom, premda ustrajno odbija ukinuti granične kontrole. Ove su godine Austrijanci Slovencima vratili samo 13 »nezakonitih migranata«, a kada su s tim podatkom slovenski novinari u Šentilju suočili austrijskog ministra policije i slobodnjaka Herberta Kickla, on je tvrdio da je »nezakonitih migranata« sigurno bilo više.

Kicklov talijanski kolega Matteo Salvini, također desničarski populist, dao je posljednjih dana svoj doprinos sramotnoj manipulaciji s izbjeglicama. Salvini, naime, više ne dopušta humanitarnim brodovima da pristanu u talijanskim lukama, optužujući ih da sudjeluju u krijumčarenju ljudi. Svoju kriminalnu politiku Salvini temelji na lažima. Iako je u usporedbi s većinom europskih zemalja Italija zbog svog geografskog položaja već desetljećima suočena s izbjeglicama, a s tim se problemom talijanska politika dosad uglavnom nosila dostojno i humano, izbjeglica koji su preko Sredozemnog mora stigli u Italiju ove je godine za skoro 80 posto manje nego prošle godine. Dakle, broj izbjeglica se smanjuje.

Salvinijeva histerija zato je potpuno neutemeljena. Niti je Salviniju ovdje stalo do zaštite Italije, baš kao što njemu i njegovim sve brojnijim istomišljenicima diljem Europe nije stalo do zaštite Europe. U ovom trenutku ne postoji ni izbjeglička ni migrantska kriza, jer ove je godine u Europi samo 50 tisuća izbjeglica zatražilo pomoć, što je minoran broj u odnosu na 374 tisuće 2016. ili više od milijun njih godinu ranije. Europu trese politička kriza u kojoj populisti izbjeglički problem koriste kao sredstvo za rušenje Europe i njezinih najvećih postignuća. Zato je Schengen glavna meta europskih populista. Oni svoju budućnost ne vide u jedinstvenoj Europi, pa čak ni u tvrđavi Europi. Oni ne žele ujedinjenu Europu. Njihov je cilj Europa koja bi se sastojala od nacionalnih država-tvrđava, s tvrdim, nepropusnim granicama. Drugim riječima, oni rade na balvanizaciji Europe. A sredstvo kojim taj cilj žele ostvariti temelji se, ponovimo to još jednom, na lažima.