Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. rujna 2019.
Ispis članka: DENIS ROMAC Trostruki paradoks ambasadora Kohorsta - Novi List

NoviList.hr

DENIS ROMAC Trostruki paradoks ambasadora Kohorsta

Zlu ne trebalo

21. prosinac 2018 17:54

Napisao: Denis Romac

Kohorst, Trumpov poklisar u Hrvatskoj, u nezavidnoj je situaciji kada kritizira Plenkovićevu vladu zbog revizionizma. Premda suštinski točne, njegove kritike jednostavno nisu vjerodostojne, kao što ni američka vanjska politika kada se poziva na načela demokracije i ljudskih prava više nije vjerodostojna, jer, kao što znamo, vanjska politika samo je odraz unutarnje politike

Snimio Damir ŠKOMRLJ

Američki ambasador u Hrvatskoj Robert Kohorst ponovo pokazuje kako mu diplomatske regule nisu prioritet. Ovaj je put u intervjuu tjedniku Nacional neuobičajeno otvoreno poručio hrvatskoj Vladi da prestane promovirati povijesni revizionizam i napokon prizna sve što se dogodilo za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Upitan o negiranju ustaštva u Hrvatskoj Kohorst poručuje Plenkovićevoj vladi da mora preuzeti odgovornost za ono što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu, pronaći rješenja za probleme koji su se dogodili za vrijeme holokausta i osigurati povrat imovine žrtvama.

Kohorstova izjava trostruko je kontroverzna. U prvom redu, ta je izjava krajnje neprimjerena za jednog veleposlanika. Nije Kohorstov posao da vladi zemlje domaćina docira što bi trebala činiti i kakvu bi politiku trebala voditi.

Veleposlanik, pa ni američki, nije gubernator i ne bi se smio uplitati u unutarnja pitanja zemlje domaćina. Njegova je zadaća strogo ograničena na predstavljanje njegove vlade i objašnjavanje njezine politike, u skladu s diplomatskim pravilima.

Izjave koje predstavljaju izravno miješanje u unutarnja pitanja nikada nećete čuti od drugih veleposlanika, kao što je nezamislivo da tako nešto javno kažu veleposlanici akreditirani u SAD-u.

Međutim, ovakve Kohorstove izjave više nisu rijetkost. Američki veleposlanik tako je nedavno sugerirao da bi pri postizanju nagodbe u Agrokoru valjalo voditi računa da nijedna grupacija nema više od 10 posto glasačkih prava u novom Agrokoru, čime je ne samo intervenirao u unutarnje pitanje zemlje domaćina, nego i predložio nešto što je u suprotnosti s hrvatskim ekonomsko-političkim sustavom i temeljnim pravilima tržišne ekonomije.

Ta Kohorstova izjava, a tako će vjerojatno biti i s njegovom izjavom o povijesnom revizionizmu u Hrvatskoj, nije naišla na ozbiljnije reakcije vladajuće politike, što svjedoči o našem manjku samopoštovanja.

Jer ovdje nije problem samo u Kohorstu koji sada već sustavno prelazi granice uobičajenog diplomatskog djelovanja, nego u servilnoj vladajućoj politici, koja preko toga prelazi šutke. Očito je da je i Kohorst shvatio da za njega u Hrvatskoj vrijede neka druga pravila, čime nam najveća svjetska sila zapravo poručuje što misli o nama.

No istodobno je američki veleposlanik – i to je druga kontroverza njegove izjave – u sadržajnom smislu, kada je riječ o povijesnom revizionizmu i manjkavom hrvatskom suočavanju s onim što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu, potpuno u pravu.

Njegova tvrdnja suštinski je točna, jer Plenković, koji time pokušava ugoditi unutarstranačkoj desnici, doista ima problem s povijesnim revizionizmom.

Zahvaljujući Plenkovićevom oklijevanju i toleranciji hrvatski javni prostor preplavljen je povijesnim revizionizmom i negacionizmom, osobito na državnoj televiziji, što kompromitira i tu televiziju, ali i Plenkovićevu vladu, koja u nekim slučajevima neposredno sudjeluje u financiranju i promociji nestručnih i diletantskih teorija o Drugom svjetskom ratu, Jasenovcu i ustaštvu.

Međutim – i to je treći paradoks Kohorstove izjave – dok američki veleposlanik u Hrvatskoj vladajućima prigovara zbog povijesnog revizionizma, njegov šef, američki predsjednik Donald Trump, istodobno kod kuće utjelovljuje sve ono što njegov veleposlanik u Hrvatskoj smatra spornim. U Hrvatskoj je to povijesni revizionizam i nesposobnost suočavanja s prošlošću, a u SAD-u val rasizma, antisemitizma, seksizma, etničke i vjerske nesnošljivosti, koji je koincidirao upravo s Trumpovim političkim usponom. Nedavno smo svjedočili najtežem antisemitskom napadu na američkom tlu u povijesti, kada je bijeli napadač izvršio pokolj u sinagogi u židovskom kvartu u Pittsburghu vičući: »Svi židovi moraju umrijeti!«.

I taj događaj svjedoči na kakva mračna mjesta vodi politika širenja mržnje i straha ili odobravanja mržnje protiv drugih. Predsjednik Trump sebe smatra nacionalistom, iako bi ga preciznije valjalo odrediti kao bijelog nacionalista, koji je dokazao da nije u stanju uočiti razliku između ljudi koji protestiraju protiv rasizma i neonacista i bijelih supremacista koji vjeruju u superiornost bijele rase. Štoviše, Trump simpatizira potonje.

I zato je Kohorst, Trumpov poklisar u Hrvatskoj, u nezavidnoj situaciji kada kritizira Plenkovićevu vladu zbog revizionizma. Premda suštinski točne, njegove kritike jednostavno nisu vjerodostojne, kao što ni američka vanjska politika kada se poziva na načela demokracije i ljudskih prava više nije vjerodostojna, jer, kao što znamo, vanjska politika samo je odraz unutarnje politike.