Dva obrazložena mišljenja i jednu službenu opomenu uputila je Europska komisija Hrvatskoj zbog povrede propisa. Hrvatska je jedna od 19 članica Europske unije koje je Komisija obrazloženim mišljenjem pozvala da primjenjuju pravila o smanjenju troškova kako bi se povećao širokopojasni pristup internetu. Obrazloženim mišljenjem Hrvatska je pozvana i da ukine diskriminatorna ograničenja vezana uz ribolov.

Hrvatska bi na Sudu EU-a mogla završiti zbog diskriminacije stranaca pri izdavanju godišnjih dozvola za sportski i rekreacijski ribolov. Godišnje ribolovne dozvole, naime, izdaju se samo osobama s prebivalištem u Hrvatskoj, dok drugi mogu dobiti jedino dozvole koje vrijede najviše 30 dana.

»Posjetitelj koji bi želio pecati cijele godine morao bi tako kupiti 12 mjesečnih dozvola, što je 16 puta skuplje od godišnje dozvole«, navodi Komisija, ističući kako je takva praksa diskriminatorna i neusklađena s Direktivom o uslugama. Ističe se i kako Hrvatska nije dostavila dokaze o tome da osobe koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj svojim ribolovnim aktivnostima iskorištavaju hrvatske resurse više od osoba koje imaju prebivalište u toj zemlji pa nema opravdanja za poduzimanje mjera samo na štetu osoba koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Hrvatska, Grčka, Irska, Italija i Portugal primile su i službenu opomenu kojom ih Komisija poziva da poboljšaju razmjenu informacija radi borbe protiv terorizma i teških kaznenih djela.

Pet godina Hrvatska, Grčka, Italija, Irska i Portugal kasne s punom primjenom Prümskih odluka kojima su uvedeni postupci za brzu i učinkovitu razmjenu podataka među državama članicama u posebnim područjima. Hrvatska, kao ni ostale četiri zemlje koje su primile službenu opomenu, još nisu osigurale automatsku razmjenu podataka u barem dvije od tri kategorije – podaci o DNK-u, podaci o otiscima prstiju i nacionalni podaci o registraciji vozila.

Kada je riječ o jačanju širokopojasnog pristupa internetu, Hrvatska je među 19 zemalja kojima je Komisija poslala obrazloženo mišljenje tražeći da u potpunosti prenese direktivu koja je u nacionalna zakonodavstva trebala biti uključena s prvim danom ove godine. Njen krajnji cilj je da do 2025. godine škole, sveučilišta, istraživački centri, prometna čvorišta, bolnice i uprave te poduzeća koja se oslanjaju na digitalne tehnologije imaju pristup internetu koji korisnicima omogućuje preuzimanje/učitavanje 1 gigabita podataka u sekundi. Svim europskim kućanstvima, trebala bi biti dostupna povezivost s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbps, s mogućnošću prelaska na 1 Gbps, a sva gradska područja te veće prometnice i željezničke linije trebali bi imati neprekinutu pokrivenost za 5G, petu generaciju sustava bežične komunikacije.