Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
18. studenoga 2018.
Ispis članka: Vlada priprema novo stezanje remena - Novi List

NoviList.hr

Vlada priprema novo stezanje remena

Iza pozornice Branka Podgornika

23. ožujak 2018 20:19

Napisao: Branko Podgornik

arhiva NL

Hrvatske vlade provodile su reforme na teret građana i njihova životnog standarda. To je potvrdio i Europski sindikalni institut: realna vrijednost hrvatskih plaća i dalje je gotovo 8 posto niža nego prije krize. Uzrok treba tražiti u zaostajanju hrvatskoga gospodarstva. Ni ono nije dosegnulo prijekriznu razinu, a rezultat svega toga je ubrzano iseljavanje iz zemlje. Vlada stoga najavljuje seriju reformi.

Međutim, svi su izgledi da ni nove reforme, pod pritiskom Europske komisije, neće ubrzati gospodarstvo i zaustaviti iseljavanje, nego će dodatno zagorčati život građanima. Vlada tim reformama ne kani liječiti uzroke, već posljedice. Njihov cilj nije povećanje proizvodnje, već smanjenje potrošnje, javne i osobne.

Komisija od Hrvatske, naime, traži već viđeno – olakšanje tereta poslodavcima putem jeftinijeg zdravstvenog i mirovinskog sustava, labavljenja odnosa na tržištu rada, djelotvornije državne uprave i javnog sektora. Mnoge Komisijine reforme, koje je provodila bivša SDP-ova vlada, već su dovele do recesije u zemlji. One su smanjile plaće, povećale radnu i socijalnu nesigurnost ljudi ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europskoj uniji, što je potaknulo populizam i rastakanje EU-a. Stoga je i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić nedavno ponovio da se Hrvatska treba okrenuti proizvodnji. Mora oblikovati industrijsku politiku te cijeli sustav, institucije i stručnjake, upregnuti u širenje proizvodnje i radnih mjesta. No, hrvatske vlade ne koriste sve resurse i državne instrumente kojima raspolažu. Već dva desetljeća nadaju se da će promjenama zakona ili snižavanjem poreza omogućiti da razvoj krene sam od sebe. Ali to se ne događa. Naprotiv, gospodarstvo propada. Sada se urušavaju Agrokor, rafinerija Sisak, Petrokemija, Uljanik i »3. maj«.

I učinci lanjske porezne reforme već su se ispuhali. To je nedavno uočila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, zamjerivši Vladi da se previše oslanja na Ministarstvo financija. Predsjedničine riječi znače da Vlada nema ekonomsku politiku. Svoju ulogu trebalo bi pojačati Ministarstvo gospodarstva, ali i ono vjeruje da će promjenama zakona »stvoriti uvjete« za spontani razvoj. Premijeru Andreju Plenkoviću, pak, gospodarstvo je sporedno. Zaokupljen je Istanbulskom konvencijom, a osobito europskim integracijama koje se urušavaju.

Umjesto da preuzme poduzetnički odnos prema gospodarstvu, Vlada u najavljenim reformama opet poseže za pukim promjenama zakona. To joj je tehnički najjednostavnije. Mirovinska reforma, odnosno kasniji odlazak u mirovinu, bit će novi udarac na građanina. Nezaposlenim starijim i mladim ljudima to će produljiti čekanje na burzi rada, smanjiti primanja i sigurnost – poput reformi tržišta rada koje su dosad provodile SDP-ove vlade. Ostaje samo pitanje hoće li Vlada imati snage za novo stezanje remena građanima. Politički položaj Plenkovića i HDZ-a sve više slabi. Zbog slijepe odanosti poslovnom sektoru i Bruxellesu, uvriježene hrvatske stranke zanemarile su vlastiti narod, koji im okreće leđa.