Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 3
Sutra: 14° 14° 3
14. studenoga 2018.
Ispis članka: BRANKO PODGORNIK Turska kriza: Političarima se stvari otimaju kontroli - Novi List

NoviList.hr

BRANKO PODGORNIK Turska kriza: Političarima se stvari otimaju kontroli

'Iza pozornice'

13. kolovoz 2018 13:34

Napisao: Branko Podgornik

Promatrači se boje da Europu može zahvatiti novi val izbjeglica ako se proširi kriza u Turskoj, koja je primila tri milijuna Sirijaca. Ako se to dogodi, rastuće antiuseljeničke i »populističke« stranke u EU-u dobit će dodatno gorivo i postići povijesni uspjeh na izborima za Europski parlament..

foto: REUTERS

Promatrači su zapanjeni brzinom kojom se širi kriza u Turskoj, nakon što je njezina valuta samo u jednom danu devalvirala gotovo 20 posto. Čak i u slučaju da se rastuća dužnička, bankovna i financijska kriza u Turskoj ograniči, članice Europske unije ipak neće proći neokrznute, vjeruje većina analitičara.

Nema sumnje da je financijske nevolje u Turskoj potaknuo američki predsjednik Donald Trump koji uvodi političke i ekonomske sankcije protiv Ankare. Očito je da SAD i Europa naglo gube saveznika u NATO-paktu, koji gubi smisao svog postojanja dok se rastače stari međunarodni poredak i stvaraju se novi odnosi. No, glavni razlog za rastuću financijsku krizu u Turskoj ipak treba tražiti u njoj samoj – u njezinom modelu gospodarskog rasta, koji se temeljio na pretjeranom zaduživanju. Zbog devalvacije lire Turci sve teže plaćaju goleme dugove.

Kriza u Turskoj najbrže će pogoditi europske banke koje su joj posudile gotovo 140 milijardi eura. To su ponajprije banke iz Španjolske, Francuske, Italije, ali manjih šteta imat će i Njemačka, Nizozemska, Britanija. Analitičari američkog JP Morgana tvrde da će europske banke, čak i one s najvećim potraživanjima, »vjerojatno moći održati pod kontrolom« negativne utjecaje iz Turske. Ipak, neki upozoravaju da nije riječ samo o izravnim štetama, već i neizravnim. Pitaju se što će biti ako se zaraza iz Turske proširi na ostale zemlje u razvoju, koje su se također rekordno zadužile. Poznato je da padaju valute Brazila, Argentine, Ukrajine, Rusije, Indije i brojnih drugih država, iako sporijim tempom od turske lire. Većinu zemalja u razvoju muči isti problem. Jačanje tečaja dolara i postupni rast kamata u SAD-u otežavaju im vraćanje kredita i potiču dužničke nevolje koje se mogu preliti i u Europu, u banke-vjerovnike zemalja u razvoju.

Drugo, nevolje u Turskoj mogu pogoditi i gospodarstvo EU-a, zbog pada izvoza u tu zemlju. Analitičari ipak vjeruju da će situacija »ostati pod kontrolom«. Čak i u slučaju 20-postotnog pada izvoza u Tursku, kažu, gospodarstvo eurozone oslabjet će samo 0,1 posto. Tu se radi o prosjeku. Najviše će biti okrznute Španjolska, Italija, Francuska i Njemačka.

Treće, promatrači se boje da Europu može zahvatiti novi val izbjeglica ako se proširi kriza u Turskoj, koja je primila tri milijuna Sirijaca. Ako se to dogodi, rastuće antiuseljeničke i »populističke« stranke u EU-u dobit će dodatno gorivo i postići povijesni uspjeh na izborima za Europski parlament, koji se održavaju na proljeće. No, analitičari vjeruju da se i izbjegličko pitanje u Turskoj može održati pod nadzorom. Članicama EU-a stalo je do stabilnosti Turske i one se vjerojatno neće nepotrebno zamjerati predsjedniku Erdoganu.

Sva strahovanja od prelijevanja nevolja iz Turske u Europu barem su djelomice utemeljena. Neki ih nastoje uvećati, a neki umanjiti. No, problem je što se utjecaj nevolja u Turskoj na Stari kontinent sve teže može procijeniti. Stanje u svijetu nikada u posljednjih četvrt stoljeća nije bilo tako neizvjesno i kaotično kao danas. Primjerice, Washington potkopava multilateralni trgovinski poredak i organizacije (NATO, EU), koje su osnovane na njegov poticaj. Prenapuhane burze i financijski sustav u svijetu postižu rekordne zarade, dok život ide drugim tokom, a većina ljudi ne osjeća napredak. Zapadni analitičari dosad su naveli barem 30 financijskih i ekonomskih neravnoteža, koje čuče iza ugla i koje u svakom trenutku mogu potaknuti novu gospodarsku krizu u svijetu, povezanom poput spojenih posuda. Tursku uglavnom nisu vidjeli kao problem.

Ukratko, iako analitičari uvjeravaju da se situacija može držati pod nadzorom, istina je da se stvari sve više otimaju kontroli. Vlasti država nikada u povijesti nisu imale tako malu kontrolu nad situacijom u svojim zemljama. Sloboda kretanja kapitala, roba, usluga i radne snage postala je važnija – osobito za EU – od ekonomskih, financijskih ili demografskih neravnoteža koje te »četiri slobode« stvaraju u pojedinim zemljama. Suočena s krizom, Turska će vjerojatno pritegnuti te slobode i možda uvesti kapitalne kontrole. Što će učiniti ostale države? Naivno je vjerovati da će omekšavati svoje granice i širiti prostor za »četiri slobode«.