Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 4
Sutra: 6° 6° 4
19. studenoga 2018.
Ispis članka: BRANKO PODGORNIK Kriza u Grčkoj posustala, stižu četiri nove - Novi List

NoviList.hr

BRANKO PODGORNIK Kriza u Grčkoj posustala, stižu četiri nove

Iza pozornice

23. kolovoz 2018 19:02

Napisao: Branko Podgornik

Reuters

Europska unija neće moći odahnuti nakon što je prezadužena Grčka ovih dana »uspješno« završila program okrutne štednje i stabilizirala javne financije. Jednu brigu europske institucije skinule su s vrata, ali istodobno se pomaljaju barem četiri nove brige. Svaka od njih za EU je opasnija od nekadašnje dužničke krize u Grčkoj. Ako nove, tinjajuće nevolje izbiju na površinu, izazvat će katastrofalni financijski i ekonomski potres koji će promijeniti današnje lice Unije.
Prvo, riječ je o prijetećoj krizi u Turskoj kojoj je Standard&Poor’s prošlog tjedna dodatno snizio kreditni rejting. Ta je agencija bez okolišanja objavila da Turskoj »prognozira recesiju sljedeće godine«. Istodobno, zapetljava se pitanje Brexita. Stiže i prijetnja iz Italije. Nova vlada u Rimu više nije spremna poštovati proračunska pravila Europske komisije, već traži širu ekonomsku i fiskalnu autonomiju Italije unutar Unije.

Četvrto, ne treba zaboraviti ni trgovinski sukob SAD-a i EU-a, u kojem je sada sklopljeno primirje. Međutim, nijedan bitan problem nije riješen, pa Washington u svakom trenutku može ponovno otkopati »ratne sjekire« te uvesti carine na europske proizvode, ponajprije na njemačke automobile.
Njemački komentatori procjenjuju da će i najveće europsko gospodarstvo biti djelomice pogođeno ako u Turskoj izbije kriza. Šefica vladajućeg SPD-a Andrea Nahles već je Ankari najavila mogućnost financijske pomoći vlade Angele Merkel. Nevolje u Turskoj, prema ocjeni Glasa Njemačke, mogle bi se održati pod kontrolom, ali problem je što ne dolaze same. Sve je veća opasnost, naime, da Velika Britanija i EU neće postići dogovor o načinu izlaska te zemlje iz Unije. Britanska vlada ovih je dana hitno krenula u izradu plana za izvanrednu situaciju, koja bi nastala u slučaju naprasnog izlaska. Budući da su gospodarstva Britanije i Unije tijesno povezana, ekonomske štete imat će ne samo Britanci, nego i članice EU-a, poglavito Njemačka.
Dok se raskid braka Britanije i Unije, sporazuman ili naprasan, očekuje u ožujku, nevolje s Italijom mogu izbiti na površinu već za dva mjeseca. Vlada u Rimu treba u listopadu predložiti proračun za iduću godinu. Ona kani osjetno povećati rashode, a za državne investicije planira čak 80 milijardi eura – prema pisanju Telegrapha – računajući da će tako ubrzati posustalo talijansko gospodarstvo.

Ako Rim prekomjernom potrošnjom prekrši europska proračunska pravila, to će izazvati nervozu na tržištu kapitala, što prijeti skokom kamata na dugove talijanske vlade, koji prelaze 130 posto BDP-a i iznose 2.300 milijardi eura. Pitanje je tko će htjeti talijanskoj vladi posuđivati novac – ne samo za planirane investicije, nego i za podmirivanje postojećih dugova. Činjenica je da privatni investitori (kreditori) masovno bježe od Italije očekujući nevolje. Tijekom svibnja i lipnja rasprodali su 72 milijarde njezinih državnih obveznica. Glavni kupac talijanskih obveznica i financijaš Rima posljednjih je godina postala Europska središnja banka. Ali ona je najavila, pod pritiskom Njemačke, prestanak opsežnog tiskanja novca do kraja ove godine, što znači da iduće godine vladi u Rimu neće imati tko posuđivati – osim talijanskih banaka, koje su preopterećene kreditiranjem države i nisu u najboljem stanju. Promatrači upozoravaju da se u Italiji stvaraju uvjeti za izbijanje nove financijske krize, slične onoj u Grčkoj. Ako se ta kriza rasplamsa, potres u eurozoni i Uniji bit će strahovit, jer je talijansko gospodarstvo desetak puta veće od grčkog.
Unija je iz svake dosadašnje krize nekako isplivala te nastavila produbljivati europske integracije. Nema sumnje da europske institucije i danas imaju odgovor na moguće nevolje. No, problem je što se u Uniji i oko nje odjednom otvara previše rana. Tome treba pridodati stalnu migracijsku krizu te neuspjele planove za dogradnju europske monetarne i bankovne unije. Tu je i širenje novih političkih pokreta koji na rujanskim izborima u Švedskoj, a potom na svibanjskim izborima za Europski parlament, očekuju nove uspjehe. Očito je da sposobnost europskih institucija za borbu protiv krize slabi. Sve je manje onih koji su spremni braniti Uniju kakvu poznajemo, a sve više onih koji je žele preurediti ili rastočiti.