Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 1n
Sutra: 21° 21° 1n
16. srpnja 2019.
Ispis članka: ZDENKO DUKA Glavni su problem povlaštene mirovine - Novi List

NoviList.hr

ZDENKO DUKA Glavni su problem povlaštene mirovine

Drugo mišljenje

8. svibanj 2019 21:10

Napisao: Zdenko Duka

Foto D. Kovačević

Sindikalna referendumska inicijativa „67 je previše“ gurnula je u drugi plan dosadnjikavu kampanju za izbore za Europski parlament. To je barem do nedjelje, kad prestaje prikupljanje potpisa, glavni politički događaj. Trenutno izgleda da se zna tko će na izborima pobijediti. Bez obzira na brojne imovinske afere nekoliko glavnih ministara, HDZ će dobiti najmanje četiri a najvjerojatnije pet zastupnika, SDP najvjerojatnije tri, a tri ili četiri liste dobit će po jednog. To je ta naša Hrvatska, druge zasad nažalost nema.
No, HDZ-u bi skoro jednako bila važna i ova druga pobjeda koja se odnosi na potpise za referendum. Zato je Vladi bilo bitnije platiti milijunski spot o postignućima mirovinskog zakona nego iz javnog novca razvijati demokratsku i političku kulturu, pa apelirati na važnost izlaska građana na izbore za EP.
Vrijeme prikupljanja potpisa za referendum nije slučajno izabrano, tempirano je pred izbore. Ono je moglo biti organizirano i za nekih 10-ak godina zbog toga jer prema zakonu koji je donijela HDZ-ova vlada tek će se od 2033. godine morati raditi do 67 godina starosti. Ne bi li taj referendum bio logičniji - za desetak godina ćemo sigurno bolje moći vidjeti jesmo li na tragu da postanemo jedna od najbogatijih zemalja Europe, kako je to najavljivala na početku mandata, a sada to opet ponavlja naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, pa bismo se onda mogli bez ikakvog problema zadržati na tome da radimo i dalje samo do 65. godina starosti. No to se neće dogoditi.

Naravno, inicijativa za referendum još je jednom plastično pokazala kako političko licemjerje curi na sve strane. Kad je 2013. godine SDP-ova vlada lijevog centra prvi put zakonski uvela odlazak u mirovinu sa 67 godina, onda se HDZ tome žestoko protivio. Ali, evo ga sad, HDZ donosi novi mirovinski zakon samo pod još oštrijim uvjetima jer skraćuje rok za odlazak u mirovinu sa 67 sa 2038. na 2033. godinu. Licemjerni HDZ, a onda licemjerni SDP, čiji je predsjednik Davor Bernardić odmah podržao referendum, ali i kazao kako ni 2013. nije podržavao SDP-ov zakon, iako je, eto, kao SDP-ov zastupnik za njega glasao. Fino.
Pa je Bandićeva lift-stranka u ponedjeljak podržala referendum, ali je u prosincu prošle godine uredno glasala za mirovinski zakon Plenkovićeve vlade, kao što su to učinili i zastupnici SDSS-a koji su se prošlog vikenda također deklarirali da su za referendum, dakle, protiv Vladinog zakona kojeg su prije šest mjeseci u vladajućoj većini donijeli.

Ipak, osnovni je problem mirovinskog sustava u mirovinama po posebnim propisima a kolokvijalno povlaštenim mirovinama, o čemu smo već često pisali. U drugim državama mirovine po posebnim uvjetima ili povlaštene mirovine uživa nekoliko tisuća građana, a u Hrvatskoj 175.000 umirovljenika a njihove mirovine godišnje iznose oko šest milijardi kuna. Tu je 71.180 veterana-branitelja iz Domovinskog rata koji u prosjeku imaju 18 godina radnog staža a njihove prosječne mirovine iznose 5.746,83 kune, što je više nego dvostruko više od prosječne mirovine u Hrvatskoj. A članovi nominalno i formalno strane vojske HVO-a imaju prosječno samo sedam godina radnog staža ali od početka ove godine njih 6.761 prima prosječno 3.064,75 kuna mirovine, iznos za koji su brojni drugi umirovljenici radili punih 40 godina. Sjetimo se, to je bilo ono kad je premijer Plenković generalu Glasnoviću na jednom papiriću potpisao da preuzima mirovine HVO-a jer mu je trebao Glasnovićev glas u Saboru. Sve te mirovine kasnije mogu u smanjenoj sumi postati obiteljske, tako da ne očekujmo ovdje kraj prošlog rata još nekoliko dugih desetljeća.
Ne treba puno sumnjati u to da je većina onih koji imaju povlaštene mirovine, te mirovine i zaslužila, ali ne uplatom u mirovinske fondove, i njihove mirovine osjetno odskaču od drugih. Zato bi one mirovine koje nisu zarađene radom, nego su zaslužne, u tom dijelu trebale biti isplaćivane iz nekog proračunskog fonda. Onda bi to bilo transparentno i ne bi išlo na uštrb ostalih umirovljenika.
Jako malo političara javno razmišlja na taj način. To, recimo, ističe Dalija Orešković, predsjednica Starta, Marijana Puljak i stranka Pametno i mnogi političari iz SDP-a, ali to nije i stav SDP-a kao stranke.

Sindikati su u ovoj inicijativi išli na prvu populističku loptu, ali povlaštene mirovine nisu imali ni najmanju namjeru ovim referendumom dirati. Godine odlaska u mirovinu u cjelini mirovinskog sustava samo su jedan dio problema. Očekivali su sigurno da će im branitelji i potpisivati inicijativu. Ali, nisu oni pali s Marsa, njima ovo odgovara, a mirovinski fond treba netko i puniti!
Postoji inače zazor, dakle i strah u društvu oko toga da se o očitoj neravnopravnosti unutar mirovinskog sustava na taj način govori. Svjedoci smo da se dogodi da u medijima netko od „stručnjaka“, kako ih mediji zovu, govore isto to, da te povlaštene mirovine treba izdvojiti iz sustava, ali onda stručnjak želi ostati anoniman!