ZRNCA ZDRAVLJA

Sjemenke je moguće dodati baš svim jelima

Karolina Krikšić

Foto Istock

Foto Istock

Sjemenke suncokreta, bundeve i sezama trebale bi se naći svakoga dana na našim tanjurima, no svakako treba imati na umu da ih je najprije potrebno popržiti



Iako svako jelo čine ukusnijim te unatoč tome što predstavljaju bogat izvor bjelančevina i vitamina E, većina ljudi ipak zanemaruje sjemenke u svojoj prehrani. Upravo stoga, svakako treba podsjetiti da, osim u pekarskim proizvodima (gdje ih je najčešće moguće naći), ova zrnca zdravlja moguće je dodati baš svim jelima – juhama, salatama, maneštrama, ribljim i mesnim jelima, žitaricama, salatama – a izvrsna su i samostalno, kao grickalice.


Vitamini i minerali


Dakle, sjemenke će se dobro uklopiti u bilo koje jelo, a razlog zbog kojega bi ih trebalo uključiti u svoju prehranu, je činjenica da predstavljaju bogat izvor esencijalnih masnih kiselina odgovornih za pravilan rad brojnih važnih funkcija u organizmu. Riječ je o masnim kiselinama koje tijelo nije sposobno samo proizvesti te je nužan njihov unos hranom. Čak 20 do 25 posto sadržaja sjemenki čine proteini, a što se vitamina tiče, njihov je udio raznolik. Naime, sjemenke suncokreta mogu se pohvaliti velikom količinom vitamina E, dok u ostalim sjemenkama tog vitamina, kao i ostalih, ima, ali ne u nekim značajnim količinama.


Dakako, sjemenke sadrže i minerale među kojima svakako treba istaknuti kalcij, magnezij, željezo, kalij, cink i selen, a svakako treba reći da sadrže i nezanemarivu količinu prehrambenih vlakana koja osiguravaju pravilnu peristaltiku crijeva te pospješuju detoksikaciju organizma.




Dakle, sjemenke suncokreta, bundeve i sezama trebale bi se naći svakoga dana na našim tanjurima, no svakako treba imati na umu da ih je, zbog lakše probavljivosti, ali i zbog toga što se time uništavaju tvari koje nisu dobre za organizam, najprije potrebno popržiti. Samom prženju prethodi njihovo pranje (može i u cjedilu, pod mlazom vode), a ocijeđene se prže u zagrijanoj tavi na laganoj vatri uz neprekidno miješanje. Naime, upravo je miješanje glavna »tajna« ravnomjerno prženih sjemenki koje je takve moguće dodati jelima, no za potpuni gurmanski užitak potrebno je učiniti još nekoliko koraka.


Priprema i pohrana


Sjemenke suncokreta i bundeve jelima će poboljšati okus ili pak biti ukusne gricalice ukoliko ih se još tople prelije (i dobro promiješa) soja sosom (shoyu) ili pak okusom bogatijim tamarijem. Za bolju iskoristivost nutritivnih vrijednosti, preporuča se njihovo drobljenje u mužaru ili japanskoj zdjeli suribachi. Isto vrijedi i za sezam, s tim da je umjesto dodavanja soja sosa, uobičajeno kombinirati ga sa solju. Naime, nakon što se, također uz neprekidno miješanje, poprži, sezam je potrebno izvaditi i u istoj tavi kratko propržiti sol, dodati je zatim sezamu, promiješati te usitniti u mužaru, suribachiju ili pak samljeti. Na taj se način dobiva ukusan i mineralima bogat začin gomashio, popularan među ljubiteljima makrobiotičke prehrane.


Iako se na prvu čini kompliciranim, istina je da je za pripremu sjemenki potrebno izdvojiti tek 20-ak minuta vremena te da ih je (osušene od soja sosa) moguće pohraniti i, primjerice, cijeli tjedan dodavati jelima.


Foto Istock


Foto Istock



Suncokret


Sjemenke suncokreta sadrže snažne antioksidanse – vitamin E i selen – koji imaju sposobnost neutralizacije štetnih slobodnih radikala i na taj način štite organizam od brojnih degenerativnih bolesti današnjice poput kardiovaskularnih i malignih oboljena. Osim toga, šaka ovih sjemenki izvstan je i međuobrok budući da uspješno utažuje glad, a njihova se konzumacija preporuča i kod ekcema, raspucane kože i upale kože općenito, ali i stresa, depresije i nesanice ili kod nervoze.


Zbog niskog sadržaja ugljikohidrata sjemenke suncokreta mogu koristiti i dijabetičari, a njihova visoka kalorijska vrijednost pogodna je za trudnice, dojilje, sportaše, neishranjene i slabe, kao i za one koji pate od anemije.


Foto Istock


Foto Istock



Bundeva


Sjemenke bundeve sadrže važne količine željeza, važnog za efikasnu opskrbu hemoglobinom unutar crvenih krvnih zrnaca, te magnezij i cink. Neka su zdravstvena istraživanja ukazala na smanjenu učestalost oboljenja prostate u područjima gdje se redovito konzumiraju sjemenke bundeve, a zaslužnim se smatra jedinstvena kombinacija cinka, beta karotena i omega-3 masnih kiselina sadržanih u njima. Osim toga, ove sjemenke pomažu regulirati visoki krvni tlak i prevenirati napadaje migrene, a kao dobar izvor bakra pomaže u smanjenju upalnih stanja povezanih s reumatoidnim artritisom.


Foto Istock


Foto Istock



Sezam


Fitoestrogeni iz sjemeniki, pa tako i onih sezama, imaju pozitivan učinak ne zamo u prevenciji karcinoma dojke, nego i ublažavanja tegoba povezanih uz menopauzu. Osim toga, sezam (zahvaljujući bakru) pomaže ublažiti bolove i upale koje izaziva reumatoidni artritis, ali (zbog magnezija) može biti od koristi i pri snižavanju visokog krvnog tlaka ili pak prevenciji napadaja migrene, dok se zbog visokog udjela kalcija preporuča u prehrani kod prijeloma kostiju.


Pri izradi gomashija (začina od sezama i soli) treba imati na umu omjer, odnosno činjenicu da na 20 žlica sirovog sezama ide 1 žlica sitne nerafinirane soli.


Foto Istock


Foto Istock



Lan


Za razliku od sjemenki suncokreta, bundeve i sezama, sjemenke lana ne bi trebalo termički obrađivati. Zbog lakše probavljivosti, preporuča se njihovo namakanje ili pak mljevenje. Što se pozitivnih zdravstvenih učinaka uvjetovanih njihovom konzumacijom tiče, oni su brojni. Između ostalog, lanene sjemenke štite od kardiovaskularnih bolesti, ublažavaju simptome menopauze, snižavaju kolesterol, pomažu u skidanju kilograma, smanjuju rizik od raka, stabiliziraju razinu šećera u krvi, poboljšavaju probavu, čiste organizam, jačaju kosu i potiču njen rast te hidratiziraju kožu i uklanjaju bore.