Makedonski referendum

Odluka će se odraziti na cijelu regiju! Makedonija sutra na referendumu bira između Zapada i Istoka

Denis Romac

foto: REUTERS

foto: REUTERS

VMRO-DPMNE, dakle, nije dao potporu sporazumu kojim se osigurava opstojnost Makedonije i njezina euroatlantska budućnost, nego je tu odluku prepustila samim biračima, ne želeći zauzeti jasan stav.



Nakon nedavnog ulaska Crne Gore u NATO, Balkan se nalazi pred novim geopolitičkim potresom. Sutrašnji referendum u Makedoniji, na kojem će skoro dva milijuna makedonskih birača odgovarati na referendumsko pitanje jesu li za članstvo Makedonije u Europskoj uniji i NATO savezu, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Makedonije i Grčke, predstavlja važnu stratešku promjenu na trusnom, postjugoslavenskom, zapadnobalkanskom prostoru. Jer ako referendum uspije, makedonski će građani potvrditi ne samo definitivno rješenje višedesetljetnog spora s Grčkom oko imena Makedonije, nego i pripadnost zapadnom političkom krugu, što će predstavljati pobjedu Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao i poraz balkanskih ambicija Rusije i Kine, kao i njihovih regionalnih eksponenata, ponajprije Srbije, na drugoj strani.


Zbog toga je u ovom slučaju toliko toga na kušnji. Zato se uoči ovog prijelomnog referenduma u Makedoniji prelama i sukobljava toliko različitih interesa. To je, uostalom, glavni razlog zbog kojeg su mnogi zapadni čelnici ovih dana posjetili Makedoniju, dajući podršku makedonskom premijeru Zoranu Zaevu i pokušavajući uvjeriti Makedonce da podrže povijesni sporazum o promjeni imena države, koja bi se ubuduće trebala zvati Republika Sjeverna Makedonija.


Potpora


Prespanski sporazum što su ga potpisali premijeri Makedonije i Grčke Zoran Zaev i Aleksis Cipras snažno su podržali visoka europska predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, britanska premijerka Theresa May, američki ministar obrane James Mattis, glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, austrijski kancelar Sebastian Kurz, no za Makedoniju je ključna referendumska potpora koju je u Skoplju izrekla njemačka kancelarka Angela Merkel. Iz Njemačke, naime, dolazi većina stranih investicija u Makedoniju.




Pritom valja naglasiti da je sporazum između Skoplja i Atene jasno podržao inače nepredvidivi i nepouzdani američki predsjednik Donald Trump, koji smatra da će ulazak Makedonije u NATO pridonijeti stabilnosti i sigurnosti cijele regije.


Sporazumom potpisanom prošlog lipnja okončan je 27-godišnji spor oko makedonskog imena, jedan od najapsurdnijih sporova na Balkanu koji je desetljećima komplicirao bilateralne odnose između Atene i Skoplja, blokirajući istodobno euroatlantske ambicije Makedonije.


Zbog tog spora Makedonija je primljena u UN pod privremenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM), budući da je Grčka smatrala da svojim imenom Makedonija iskazuje teritorijalne pretenzije prema istoimenoj grčkoj pokrajini, ali i da polaže pravo na drevnu grčku kulturu i civilizaciju.


Povijesni sporazum


Zato ovaj prijepor godinama pobuđuje snažne emocije i na jednoj i na drugoj strani. Nacionalisti i u Makedoniji i u Grčkoj protive se sporazumu. Povijesni sporazum, koji je ujedno i sporazum o strateškom partnerstvu Makedonije i Grčke, potpisali su »ljevičari« Zaev i Cipras. Premda je potpisani sporazum dobar kompromis jer osigurava opstanak Makedonije i potvrđuje njezin državni kontinuitet, kao i etnički identitet makedonskog naroda, baš kao i makedonskog jezika i kulture, čime se rješava višedesetljetna makedonska frustracija, s obzirom na brojna osporavanja makedonskog identiteta, nacionalistička opozicijska stranka VMRO-DPMNE nije jasno podržala referendum.


VMRO-DPMNE, dakle, nije dao potporu sporazumu kojim se osigurava opstojnost Makedonije i njezina euroatlantska budućnost, nego je tu odluku prepustila samim biračima, ne želeći zauzeti jasan stav. No, VMRO-DPMNE, makedonska »državotvorna« stranka, time je, premda posredno, itekako zauzela stav. Jer ako znamo da je za uspjeh referenduma potreban odziv od najmanje 50 posto birača, onda je jasno da odbijanje VMRO-DPMNE da pozove birače da izađu na referendum i podrže kompromisni sporazum s Grčkom, koji osigurava euroatlantsku budućnost Makedonije – premda se VMRO-DPMNE formalno zauzima za ulazak Makedonije u EU i NATO – predstavlja vodu na mlin istočnim silama, ponajprije Rusiji, ali i Kini, koji smatraju da bi njihovim interesima bolje odgovaralo da Makedonija ostane izvan euroatlantskih integracija.


Bitka za utjecaj


Međutim, makedonska kriza odavno je prerasla samu Makedoniju. To nije više samo još jedan unutrašnji makedonski sukob. Balkan je već više od stotinu godina poprište sučeljavanja geopolitičkih interesa velikih sila. Interes EU i SAD-a ovaj se put ogleda se u želji da Makedonija uđe u NATO i nastavi proces pristupanja Uniji, dok je istodobno sve donedavno – do smjene vlasti i odlaska premijera iz redova VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog – Makedonija bila u sferi snažnog ruskog utjecaja, a time i jedan od najaktivnijih poligona aktualnog obračuna Rusije i Zapada.



Još je paradoksalnija uloga makedonskog predsjednika Gjorgea Ivanova, koji je odbio potpisati, kako je sam rekao, »zločinački« zakon o promjeni imena zemlje. Makedonski predsjednik u posljednje dvije godine višekratno je prekršio ustav i zloupotrijebio ovlasti, najprije odbivši dodijeliti mandat Zaevu, iako je on prikupio parlamentarnu većinu, da bi onda popustio tek na pritisak međunarodne zajednice. Potom je odbio potpisati zakon kojim se ratificira povijesni sporazum s Grčkom, iako je nakon njegovog odbijanja potpisa zakon potvrđen apsolutnom većinom, nakon čega ga je Ivanov morao potpisati.


U makedonskom Sobranju, međutim, protiv Ivanova nije pokrenut postupak opoziva, i to zahvaljujući zaštiti VMRO-DPMNE, premda je predsjednik Ivanov svojim odlukama pogazio ustav i demokratske standarde.



Ruski interesi preklapali su se s interesima korumpirane i kriminalne vladajuće garniture premijera Gruevskog, koja formalno zagovara euroatlantske integracije, a zapravo je bila u dosluhu s Moskvom, koja je optuživala Zapad da stoji iza pokušaja rušenja režima u Makedoniji po modelu obojenih revolucija.


U makedonskom slučaju valja pridodati i utjecaj Kine, koja Makedoniju vidi kao važnu točku na svom novom »putu svile«, najvećem globalnom infrastrukturnom projektu, koji preko Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske povezuje Aziju i Europu. Kineski interes u ovom je slučaju prvenstveno gospodarski i investicijski, no Zapad se boji trenutka kada će Kina svoj ekonomski utjecaj transformirati u politički. Ne treba zanemariti ni Tursku, koja je, premda regionalna sila ograničenog utjecaja, igra itekako važnu ulogu na Balkanu, svom tradicionalnom okružju.


Uspjeh makedonskog referenduma nije u interesu ni susjedne Srbije, koja također igra destruktivnu ulogu na makedonskom geopolitičkom poprištu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić inicirao je priču o novom prekrajanju balkanskih granica upravo uoči makedonskog referenduma, čime je izravno destabilizirao Makedoniju, jer je jedinstvo te zemlje pod kušnjom zbog stalne opasnosti od makedonsko-albanskog sukoba, koji bi mogao dovesti do podjele zemlje. Jasno je da bi ta prijetnja bila sanirana tek integracijom Makedonije u NATO i EU – iako ne treba gajiti iluzije da će ta integracija biti brza i jednostavna – što nije u interesu Srbije i Rusije, iako i Srbija tvrdi da želi postati članica EU.


Ključna odluka


Zbog toga Makedonija sutra na biralištima odlučuje o vlastitoj budućnosti, ali odluka makedonskih birača odrazit će se na cijelu regiju. Uspjeh makedonskog referenduma značio bi i novu promjenu geopolitičke karte cijelog Balkana.


Pred makedonskim biračima je najvažnija odluka od stjecanja samostalnosti početkom devedesetih, a neki će reći i najvažnija odluka u modernoj povijesti Makedonije. Makedonija odlučuje o tome hoće li sutra postati najprije članica NATO-a, a kasnije i EU, čemu se dio makedonskih političkih struktura, pod očitim utjecajem vanjskih političkih aktera, oštro protivi, ili će ostati usamljena i izolirana zemlja na europskom jugoistoku. Drugim riječima, Makedonija odlučuje hoće li biti dio Zapada ili Istoka.