Kad se sve ne bi trpalo u istu kantu, nego odvajalo, trošak zbrinjavanja bio bi manji / arhiva NL
U Mostu smatraju da bi se cijene odvoza trebale obračunavati prema volumenu posude za odlaganje i broju odvoza smeća, a u višestambenim zgradama trošak bi se dijelio prema broju članova. Masovno odbijanje plaćanja pravno neutemeljenih računa doveo bi do kolapsa cijelog sustava odvoza otpada.
Grad Rijeka odnosno KD Čistoća odvoz komunalnog otpada naplaćuje prema kvadraturi korisne površine koju onda preračunava u litre. Ovakav model obračuna cijene odvoza otpada potpuno je neutemeljen u praksi jer to znači da jedna starica koja sama živi u ruševnoj starini veće kvadrature može plaćati višu cijenu od peteročlane obitelji koja živi u stanu srednje kvadrature – rekla je predsjednica riječkog Mosta nezavisnih lista Petra Mandić, dodavši kako je Most oformio radnu skupinu koja se bavi pitanjem odvoza i zbrinjavanja otpada na nacionalnoj, kao i na lokalnim razinama. Prema njenim riječima, sadašnji sustav naplate usluga KD Čistoća je protuzakonit, jer prema zakonskoj regulativi Republike Hrvatske i EU-a naplata mora biti prema količini preuzetog otpada, te bi građani mogli odbiti plaćanje računa iz kojih nije vidljiva ili se koristi metoda obračuna prema kvadraturi.
– Masovno odbijanje plaćanja pravno neutemeljenih računa doveo bi do kolapsa cijelog sustava odvoza otpada. Sustav je potrebno transformirati kako bi bio pravedan i ekonomski održiv – kazala je Mandić, upozorivši kako je enormno povećanje cijena odvoza otpada posljedica lošeg poslovanja KD Čistoća, koje sada plaćaju građani.
Rješenje za smanjenje troškova odvoza i zbrinjavanja otpada Mostovci vide u odvojenom prikupljanju otpada, s obzirom da je trenutna cijena zbrinjavanja na Marišćini oko 470 kuna po toni, dok je iskustvo s otoka Krka pokazalo da se odvojenim prikupljanjem taj trošak može smanjiti na 240 kuna, što je gotovo upola jeftinije od troškova odvoza i zbrinjavanja na Marišćini prema sadašnjem sustavu.
Josip Katalinić je upozorio na neizvršavanje obaveza koje je Hrvatska preuzela prilikom pristupanja EU-u, zbog čega prijete visoke kazne koje će plaćati i jedinice lokalne samouprave.
– Ako ne izvršimo ono što smo kao država obećali, Europska komisija može Hrvatsku prijaviti Europskom sudu pravde, a on će nam dosuditi penale. Država je već Zakonom o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. godine stvorila uvjete da novčane penale prebaci na gradove i općine koji ne izvrše preuzete obveze, a ti gradovi i općine će novčane kazne prebaciti na građane kao korisnike usluge odvoza i zbrinjavanja otpada. Na području Primorsko-goranske županije jedino je otok Krk već sad izvršio obvezu do 2020. godine, a svi drugi će morati dodatno plaćati. O kolikim je kaznama riječ svjedoči primjer Italije koja je morala platiti 40 milijuna eura jednokratno, te plaća dodatno 42,8 milijuna svakih šest mjeseci, do ispunjenja zahtjeva – kazao je Katalinić.
Sonja Polonijo, članica Mostove radne skupine istaknula je kako je najjeftiniji način zatrpavanje smeća na smetlištima, te stoji svega 50 do 80 kuna po toni, no i europsko i domaće zakonodavstvo to više ne dopuštaju, što znači da će troškovi odvoza otpada sigurno biti viši, no ipak se mogu umanjiti odvojenim prikupljanjem.
– Priče o tome da komunalna društva zarađuju silan novac na odvojeno skupljenom otpadu zaista su samo lovačke priče, ali je neto trošak odvojenog skupljanja niži. Naravno da uvođenje ovakvog koncepta traži veliki trud i potpunu transformaciju sustava gospodarenja otpadom koji se sada primjenjuje u gradu Rijeci i drugim gradovima i općinama PGŽ. Gradovi i općine, komunalna društva i građani moraju biti partneri usmjereni ka zajedničkom cilju – formiranju kvalitetne usluge uz prihvatljive cijene. Građane treba kontinuirano educirati što i zašto se radi, a gradovi i općine trebaju postići i održavati komunalni red kroz formiranje efikasnog sustava komunalnog redarstva – rekla je Polonijo. Na pitanje novinara kakav je stav Mosta o načinu naplate, Polonijo je odgovorila kako naplata treba biti prema volumenu posude za odlaganje otpada i broju odvoza smeća, koje se, u slučaju višestambenih zgrada, dijeli prema broju članova pojedinog kućanstva. Naplata prema težini otpada, smatra, iziskivala bi prevelika ulaganja, te bi u konačnici bila skuplja, a osim toga bi vjerojatno dovela i do pojave odlaganja otpada izvan posuda za otpad.
– Ključno je odvojeno odlaganje, pri čemu bi se naplaćivalo samo odvoz i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, čime bi se građani izravno stimulirali da odvajaju što više korisno upotrebljivog otpada, budući bi se time smanjivao volumen miješanog, a time i računi. Sustav mora biti pravedniji, te poticati one koji razvrstavaju otpad, a kažnjavati one koji to ne čine, rekla je Polonijo.
