Poništena dozvola

Krizni eko stožer traži zatvaranje Marišćine: To je neisplativ i ekološki neprihvatljiv projekt

Hina

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Upravni spor, koji su udruga Krizni Eko stožer Marišćina i nekoliko građana Viškova pokrenuli protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike, završen je u četvrtak presudom, kojom je Upravni sud u Rijeci poništio rješenje o okolišnoj dozvoli za novo postrojenje centra Marišćina



Predstavnici udruge Krizni eko stožer Marišćina u petak su, u povodu sudskog poništenja okolišne dozvole za Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, još jednom ocijenili da je riječ o zastarjelom, neisplativom i ekološki neprihvatljivom projektu, da to postrojenje, bude li se nova dozvola radila kako treba, nikada neće dobiti novu okolišnu dozvolu te da centar Marišćina treba odmah zatvoriti.


Upravni spor, koji su udruga Krizni Eko stožer Marišćina i nekoliko građana Viškova pokrenuli protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike, završen je u četvrtak presudom, kojom je Upravni sud u Rijeci poništio rješenje o okolišnoj dozvoli za novo postrojenje centra Marišćina. Sud je predmet vratio ministarstvu na ponovni postupak, a protiv presude nije dopuštena žalba. Na objavi presude ukratko je izneseno da je nezakonitost utvrđena u dijelu rješenja, koje se odnosi na potrebu izrade temeljnog izvješća kao dijela sadržaja stručne podloge zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole.


Iz Kriznog eko stožera su upravnom tužbom osporavali postupak donošenja rješenja o okolišnoj dozvoli, koji je, po njima, proveden manjkavo, brzopleto, nepravilno i nezakonito, na štetu stanovništva u neposrednoj okolini centra Marišćina. Udruga je, kažu njeni članovi, »dokazima potkrijepila navode iz tužbe kako se u postupku donošenja rješenja o okolišnoj dozvoli favorizira i pogoduje grupaciji koja uporno, radi ostvarivanja vlastitih ekonomskih probitaka, na štetu zajednice nameće zastarjelu i nepodesnu tehnologiju mehaničko-biološke obrade otpada.«




Predsjednik udruge Josip Begonja rekao je da nakon pet godina sudskog procesa, udruga uspjela dokazati da je cijeli sustav na Marišćini ilegalan. Trebali bi okolišnu dozvolu dati u novu proceduru, a dok se ne izda nova dozvola treba vremena, pa će za to vrijeme centar ili raditi ilegalno ili će ga institucije privremeno zatvoriti, rekao je dodavši da u udruzi sumnjaju da se za centar Marišćina, koji je ustvari obični deponij, takva dozvola uopće može izdati.


Po riječima člana Upravnog odbora Kriznog eko stožera Josipa Katalinića, okolišna dozvola je »pala na papirologiji«, ali je suština problema puno teža. Kod izrade okolišne dozvole potrebno je napraviti stručnu podlogu, čija je osnova temeljno izvješće. Izvođači studije nisu napravili temeljno izviješće jer nemaju odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš za ovakvo postrojenje te su se pozivali na studiju iz 2003., koja je bila namijenjena za posve drugačije postrojenje, za sortirnicu i kompostanu u kojima se odvaja otpad, rekao je i nastavio da se u sadašnjem postrojenju otpad miješa, siječe i spaljuje.


Smatra da se u tome vjerojatno pogodovalo lošem projektu, odnosno da mu pogoduju političke strukture te da je riječ o političkom projektu koji opstaje isključivo zbog političara koji se stalno uključuju u procese, izdavanje dozvola, guranje tehnološkog procesa itd.


Katalinić je rekao je da su i SDP-ova i HDZ-ova Vlada uporno gurale projekt Marišćine, kao i istarskog Kaštjuna, da je riječ o velikim projektima, oba nefunkcionalna, koji traže dodatna sredstva da bi mogla opstati, a planira se gradnja još devet takvih velikih centara. Velik je novac u pitanju, a kod političara novac, gdje god može, procuri, smatra. Dodao je da se u vrijeme dok je Slaven Dobrović (Most NL) bio ministar krenulo u dobrom smjeru, da se zalagao za koncept sortirnica i kompostana.


Katalinić je još pojasnio da je temeljno izviješće trebalo sadžavati podatke o stanju tla i voda, a da je na Marišćini riječ o kraškom, propusnom terenu. Dodao je da u udruzi imaju neprovjerenu informaciju da je kazeta za odlaganje otpada na Marišćini probušena zbog velike količine vode, a da je trebala imati kompaktno dno, jer se voda mora prikupljati u pročišćivače, a tek zatim ispuštati.


Nažalost, sve što smo najavljivali u zadnjih sedam godina se ostvarilo, a uskoro će se ostvariti i to da će pitka voda za Rijeku i okolicu biti ugrožena, zaključio je Katalinić.