Matalda

Dva igrališta, osamsto ležajeva i desalinizirana voda: Kako će izgledati budući golf tereni na Cresu

Bojan Purić

Arhiva NL

Arhiva NL

Predviđena su dva igrališta s po 18 rupa, dvije trećine ležajeva mora biti u hotelima. Akumulacijska jezera mogu zauzimati najviše 1,5 ha, a barem 65 % cijele površine mora ostati potpuno prirodno, neizgrađeno. Voda iz vodovoda može samo za smještajne kapacitete, ali ne i za terene



MALI LOŠINJ Voda iz Vranskog jezera na kojoj se temelji vodoopskrba cresko-lošinjskog otočja, neće smjeti biti korištena za natapanja golfskih igrališta koja na Mataldi, predjelu Punte Križa, južnog dijela otoka Cresa, želi izgraditi tvrtka Jadranka iz Malog Lošinja, pa će za tu namjenu morati biti korišteni drugi resursi – desalinizirana morska voda.


Korištenje vode iz vodovoda bit će dozvoljeno za potrebe rada smještajnih kapaciteta koje Jadranka planira uz golf-igrališta. To je istaknuto na tribini u Malom Lošinju u sklopu javne rasprave (2.-31. srpnja) o prvim izmjenama i dopunama Prostornog plana Primorsko-goranske županije, koje se odnose na premještanje ranije predviđene lokacije golfa, kraj Ustrina na zapadnoj strani otoka Cresa, na novu na Punti Križa.


Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana PGŽ-a prezentirali su u glavnoj dvorani Lošinjskog muzeja predstavnici Zavoda za prostorno uređenje županije i tvrtke »Dvokut Ecro«, koja je radila studiju utjecaja na okoliš – Koraljka Vahtar-Jurković, Adam Butigan, Duško Dobrila, Mirjana Mamić, Višnja Hinić te Mario Pokrivač.




Duško Dobrila iz Zavoda za prostorno uređenje kazao je da su na Mataldi predviđena dva golfska igrališta s po osamnaest rupa, a da maksimum popratnih smještajnih kapaciteta može biti 800 ležajeva, s tim da barem dvije trećine moraju biti u hotelima, a ostatak može biti u depandansama, vilama i bungalovima. Dozvoljena je izvedba akumulacijskih jezera na najviše 1,5 ha površine. Minimalno 65 posto cijele površine mora ostati potpuno prirodno, odnosno neizgrađeno.


Foto Pixabay.com


Foto Pixabay.com



Površine koje bi se dodatno koristile za parkiranje za vrijeme održavanja velikih golf-turnira ne smiju biti prekrivene nepropusnim završnim slojem poput asfalta. Uz obalu se može napraviti pristanište, no ne i lukobran i dodatni objekti. Od infrastrukture, preduvjet za izvedbu golf-terena je rekonstrukcija postojeće uske županijske ceste koja se u Osoru spaja na glavnu otočnu, iako nije razjašnjeno bi li to bilo obavljeno samo od Osora do Matalde ili i dalje prema selu Punta Križa i uvali Baldarin, gdje je smješten kamp. Zbog problematične opskrbe električnom energijom ovog dijela otoka, preduvjet je i rekonstrukcija mreže elektroopskrbe.



Od gradskih vijećnika, sudjelovali su Branko Domac (PGS) koji je predložio da se izmjenama i dopunama predvidi biciklistička staza, te Dubravko Devčić (neovisna lista) koji je podsjetio da je projekt najprije predstavljen kao »eko-golf« i kazavši da je nemoguće »ekološko« tretiranje travnjaka na igralištima.



»Umjereno negativan«


Predstavnici Zavoda za prostorno uređenje smatraju da će se gradnjom golf-kompleksa sigurno dogoditi utjecaj na cjelovitost područja ekološke mreže, ali ga ocjenjuju »lokalno i umjereno negativnim«, ne i »značajno negativnim«. Traže da se pažljivo biraju kemijska sredstva kojima će se tretirati travnjaci na igralištima, da se sadi otpornija vrsta trave, te provode mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na prirodu – smanjenje bioraznolikosti uslijed pojave invazivnih vrsta dopremljenih na građevinskim strojevima i sidrenjem u uvalama.


Istaknuto je da u području zahvata postoje vrijedne endemične biljke, vrijedne ponikve koje za velikih oborina plave, veliki maslinik i staništa ptica i malih sisavaca. Višnja Hinić istaknula je negativan trend razine vode u Vranskom jezeru, posebno istaknuvši da jezero mora biti sačuvano od precrpljivanja.


Nakon dvosatnih izlaganja, ostalih sat i pol vremena proteklo je u pitanjima građana i odgovorima. Bojana Genov izrazila je sumnju da će navedene mjere zaštite biti poštivane. »Da se ovaj projekt planira u Njemačkoj, možda bih ga pozdravila, ali planira se u Hrvatskoj, gdje pravna država ne postoji«, kazala je Genov.



Uime Krčke biskupije, odvjetnik Marin Trinajstić tražio je odgovor o budućnosti postojeće crkvice na Mataldi, našto mu je odgovoreno da je raspodjela sadržaja u domeni investitora. Marta Kosanović nije zadovoljna nastavkom provedbe projekta iako su na lokaciji utvrđeni vrijedni prirodni resursi. Kemal Berberović otvorio je temu smještaja radnika koji bi bili zaposleni u golf-kompleksu.



Dvostruko povećanje


Arsen Mujagić iznio je niz proceduralnih primjedbi na izmjene i dopune Prostornog plana, kazavši da će, osim izrečenih na tribini, ostale uputiti pisanim putem, a istaknuo je da izmjene i dopune PP-a nisu samo promjena lokacije golf-kompleksa, nego i njegovo povećanje, gotovo dvostruko. Franko Kučić i Nada Mužić kazali su da proširenje ceste svakako treba obaviti u cijelosti, do sela i kampa, a ne samo do Matalde. Mužić smatra da ni prateći hotelski objekti ne bi trebali biti spajani na vodovod iz Vranskog jezera.


Niz primjedbi imala je Vera Cvek-Domljan iz Uprave šumarstva i lovstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, kazavši da Zakon o šumama iz 2014. godine brani da golf-igralište bude u građevinskom području, a zanimalo ju je što se planira sa šumama u državnom vlasništvu na području zahvata.


Skup je zaključila lošinjska gradonačelnica Ana Kučić, ustvrdivši da će rekonstrukcijom mreže vodovodnih cijevi biti smanjeni sadašnji gubici vode na putu od jezera do korisnika, pa će se time kompenzirati priključivanje novog potrošača, a mišljenja je i da je projekt bitan za mala mjesta tog kraja zbog novih radnih mjesta, iako »kao i svaki projekt, ima i svoje negativne strane«.