Novi udar na mirovinski sustav

Vladi 67 nije previše: U samo par mjeseci, hrvatsku mirovinu tražilo još 2.000 pripadnika HVO-a

Jagoda Marić

Ratni zločinac HVO-a Dario Kordić na svečanoj tribini za 25. obljetnicu HVO-a u Kninu / Photo Dusko Jaramaz/PIXSELL

Ratni zločinac HVO-a Dario Kordić na svečanoj tribini za 25. obljetnicu HVO-a u Kninu / Photo Dusko Jaramaz/PIXSELL

Već sada Hrvatska isplaćuje mirovine za 6.755 pripadnika HVO-a ili obitelji poginulog pripadnika HVO-a. Ukupan godišnji trošak tih mirovina veći je od 251 milijun kuna, a on će s novim zahtjevima samo rasti. Istodobno, 10.712 hrvatskih branitelja zatražilo je od početka godine status vojnog invalida



ZAGREB Dok u Hrvatskoj traju rasprave oko toga je li za održanje mirovinskog sustava nužno povećati životnu dob za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina i jače kažnjavati prijevremeno umirovljenje, Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, otvara mogućnost za tisuće novih umirovljenika.


Tim zakonom omogućeno je između ostaloga da pripadnici HVO-a ponovo od 1. siječnja ove godine zatraže invalidsku mirovinu u Hrvatskoj i od početka godine do 3. svibnja to je učinilo njih gotovo dvije tisuće, a pitanje je koliko će taj broj narasti u sljedećim mjesecima. Pripadnici HVO-a invalidi ili članovi obitelji pripadnika HVO-a imali su pravo prema sporazumu Hrvatske i Bosne i Hercegovine na naknadu iz Hrvatske koja je bila u visini razlike mirovine koju su dobivali u BiH i one koju bi dobivali u Hrvatskoj.


No, mogućnost da se to pravo zatraži i ostvari prošla je 2006. godine, no novi zakon izjednačio je prava pripadnika HVO-a i HV-a i tako otvorio mogućnost da invalidsku mirovinu traže i oni kojima to nije uspjelo primjenom međudržavnog ugovora.


Obnova postupka




U prva četiri mjeseca primjene tog zakona, odgovorili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje »zaprimljeno je ukupno 1.999 zahtjeva pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji za priznanje prava na mirovinu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji«. Od tog broja, 1.806 zahtjeva tiče se pripadnika HVO-a koji prethodno nisu imali mirovinu prema Ugovoru Hrvatske i BiH, dok se 193 zahtjeva odnose na obnovu postupka jer im je u BiH smanjen stupanj invalidnosti.


Već sada Hrvatska isplaćuje mirovine za 6.755 pripadnika HVO-a ili obitelji poginulog pripadnika HVO-a, a te su mirovine određene prema ugovoru dviju država. Njihov prosječan iznos je 3.097,90 kuna, s time da čak 3.064 pripadnika HVO-a prima mirovinu veću od tog iznosa. Ukupan godišnji trošak tih mirovina veći je od 251 milijun kuna, a on će s novim zahtjevima samo rasti.


Uz to, novi zakon omogućio je hrvatskim braniteljima da ponovo steknu status vojnog invalida (HRVI) i time sebi olakšaju odlazak u mirovinu, a za to je nužan stupanj invalidnosti od najmanje 20 posto, što se primjerice može ostvariti i s dijagnozom PTSP-a. Status HRVI-a mogao se stjecati do 31. prosinca 2005. godine, no sada se zahtjevi za stjecanje statusa hrvatskog ratnog invalida na temelju bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ponovo mogu podnositi.


Na naše pitanje koliko je takvih zahtjeva dosad poneseno, iz Ministarstva branitelja su odgovorili da su uredi državne uprave dosad »na stručnu procjenu u ovlaštene zdravstvene ustanove te u drugoj fazi na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom uputili 10.712 zahtjeva za stjecanje statusa hrvatskog ratnog invalida na temelju bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske«.


To znači da je više od deset tisuća branitelja, koji to dosad nisu imali, zatražilo status vojnog invalida, a nije poznato jesu li među njima i gorespomenuti pripadnici HVO-a.


Procjena i vještačenje


Stručna procjena je, pojašnjavaju iz Ministarstva branitelja, postupak koji u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama provode liječnička povjerenstva, kako bi se utvrdila uzročno-posljedična veza bolesti sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Do sada je stručna procjena napravljena kod 5.413 branitelja. Nakon stručne procjene branitelja se upućuje na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, gdje se utvrđuje postotak invalidnosti. Nalaz i mišljenje podliježe reviziji Vijeća viših vještaka, a nakon njihovog nalaza i mišljenja ured državne uprave donosi rješenje vezano za stjecanje statusa HRVI.


Ako je branitelj nezadovoljan rješenjem, može podnijeti žalbu Ministarstvu branitelja, koje predmet upućuje Višem vijeću vještaka, koje mora biti u drugačijem sastavu od prvostupanjskog Vijeća viših vještaka. U skladu s nalazom i mišljenjem Vijeća viših vještaka, Ministarstvo hrvatskih branitelja donosi rješenje.


Do sada su, odgovaraju iz Ministarstva branitelja, riješena 1.293 zahtjeva, od toga 735 pozitivno i 558 negativno. To znači da je nakon stupanja na snagu Hrvatska dobila 735 novih hrvatskih ratnih vojnih invalida.


Prema Zakonu o braniteljima invalidsku mirovinu trenutno prima 55.738 branitelja, a ona prosječno iznosi 5.802 kune, a obitelji poginulog ili umrlog branitelja primaju 14.330 mirovina u prosječnom iznosu od 6.817 kuna. U mirovini je još 38 tisuća branitelja koji su mirovinu ostvarili prema općim propisima, ali im se ona obračunava prema Zakonu o braniteljima i u prosjeku iznosi 2.617 kuna.


Isplaćuje se i 15.745 mirovina povezanih s II. svjetskim ratom


Plaća Hrvatska i 15.745 mirovina povezanih s Drugim svjetskim ratom i to 10.929 mirovina pripadnicima NOR-a i 4.716 mirovina pripadnicima Domovinske vojske. Pripadnici NOR-a u prosjeku imaju 29 godina staža i 2.857 kuna mirovine, dok pripadnici Domovinske vojske imaju čak 33 godine staža i u prosjeku 2.441 kunu mirovine.