Još uvijek se čeka Vladina odluka prema kojoj bi električna energija za sve potrošače trebala poskupjeti zbog naknade na računima koju plaćamo za obnovljive izvore energije. Ona bi trebala rasti s tri i pol na sedam i pol lipa po svakom potrošenom kilovatsatu, što će prosječan godišnji račun za struju u kućanstvu povećati za nešto manje od 200 kuna.

Ne dođe li do povećanja koje Vlada iz političkih razloga već dugo odgađa, kolabirat će sustav isplate poticaja tvrtkama koje proizvode energiju iz sunca i vjetra, biomase i drugih obnovljivih izvora. Kako doznajemo, a potvrđeno nam je i u Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE), novaca za otkup struje iz vjetroelektrana i drugih »obnovljivaca« je toliko malo da se iz sustava poticaja od siječnja ove godine moralo isključiti HEP-ovu veliku kogeneraciju TE-TO (termoelektrana-toplana) Zagreb, koja je u pogonu od 2011. godine, a u sustavu poticaja od srpnja prošle godine. Kako bi se namirilo sve, mahom inozemne proizvođače »zelene« struje, najviše iz vjetroelektrana, s HEP-om je dogovoreno da on do daljnjega neće za TE-TO Zagreb dobivati poticajnu otkupnu cijenu.

Sami si krivi

Time je HEP državi još jednom poslužio da ju, na svoju štetu, izvuče iz velikog problema – potencijalnih tužbi investitora u vjetroelektrane i druge »zelene« elektrane, koji bi mogli ostati bez onoga što im u ugovorima s državom piše, a piše da država od njih mora otkupiti sve što proizvedu, i to po povlaštenim, visokim cijenama. Novac za to se sakuplja i iz naknade na računima građana, koji će morati rasti. Država je za problem kriva sama, jer je na mrežu tijekom godina, a najviše krajem 2015.. nagomilano previše »obnovljivaca«, za koje novaca sada nema dovoljno. Iz tog su razloga Mostovci za vrijeme mandata u Ministarstvu gospodarstva odnosno energetike DORH-u uputili nekoliko kaznenih prijava kojima se traži preispitivanje ugovora s vjetroelektranama.

HEP je sada, uvjetno rečeno, kolateralana žrtva, iako je od početka, kad je kogeneracija Zagreb prije godinu dana primljena u sustav poticaja, upitno zašto je to učinjeno. Kako napominje i bivši, Mostov smijenjeni državni tajnik za energetiku Ante Čikotić, proizvodnja energije iz plina nije proizvodnja iz obnovljivih izvora i suludo je, dodaje, da je kogeneracija uopće ušla u sustav poticaja. HEP-u je za nju u prošloj godini isplaćeno preko 124 milijuna kuna, da bi se uskoro i shvatilo kako novaca neće biti ni približno dovoljno. Neslužbene brojke kažu da i bez HEP-ove kogeneracije nema novaca da se po poticajnoj cijeni otkupi struja iz vjetroelektrana i drugih. Samo za prvih šest mjeseci ove godine nedostaje 90 milijuna kuna, zbog čega iz HROTE-a, koji prikuplja naknadu za obnovljivce, očajnički već apeliraju na državu da podigne njezin iznos.

»Unatoč vrlo složenoj situaciji u koju je početkom ove godine dospio sustav poticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, HROTE je uspijevao uredno i na vrijeme izvršiti obveze sustava prema proizvođačima. Danas je sustav poticaja ozbiljno prenapregnut, isključivo zbog nesrazmjera između preuzetih obveza prema proizvođačima i investitorima, i iznosa prikupljenih sredstava. U slučaju izostanka žurne odluke o odgovarajućoj visini naknade, situacija bi mogla eskalirati do mjere koja bi ugrozila uredno izvršenje obveza prema proizvođačima i investitorima, a za koje jamči RH«, ozbiljan je apel iz HROTE-a u odgovoru našem listu na pitanje zbog čega se HEP-u ne plaća poticajni otkup. Kako napominje Čikotić, koji je kao državni tajnik pripremio odluku o nužnom podizanju naknade na 7,5 lipa, ali ona još uvijek čeka u Vladinoj ladici, ni to poskupljenje već do kraja godine neće održavati sustav. Potrebne su mu, napominje, veće promjene.

Urušavanje sustava

Iz HROTE-a poručuju kako godinu i pol bezuspješno pokušavaju nadležne upozoriti da proizvodnja iz »obnovljivaca« raste, ali za njen otkup nema novca. »Višekratno smo upozoravali na moguće posljedice urušavanja sustava«, zaključuju. Kolaps su, napominju, zasad izbjegli dogovorom s HEP-om kojem sve planiraju nadoknaditi najkasnije do kraja prvog kvartala 2018. godine. Okvirno računaju da će biti riječ o 150 milijuna kuna, pri čemu će taj novac imati, zaključuju, samo ako naknada koju plaćaju potrošači ubrzo bude povećana.