Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
7. prosinca 2019.
Ispis članka: SAN GENERACIJA Nizinska pruga bit će gotova do 2030., a omogućit će brzinu vlakova od 160 km/h - Novi List

NoviList.hr

SAN GENERACIJA Nizinska pruga bit će gotova do 2030., a omogućit će brzinu vlakova od 160 km/h

Investicije u željeznice

31. srpanj 2019 09:36

Napisao: Marinko Glavan

U željeznicu je u narednim godinama planirano ulaganje veće od devet milijardi kuna, te još oko dvije milijarde eura ako se izgradi nizinska pruga Rijeka - Karlovac, što će dati snažan zamah gospodarstvu Rijeke i Hrvatske. Cilj je realizirati projekt do 2030. godine, ističe Oleg Butković

snimio Marko Gracin

Prije točno 150 godina započela je izgradnja brdske željezničke pruge Rijeka-Karlovac, strateške prometnice koja je Rijeku pretvorila u veliku mediteransku luku, povezujući je sa Zagrebom, Budimpeštom i ostatkom tadašnje Austro-Ugarske Monarhije i Europe. Stoljeće i pol kasnije, u novoj zajednici država, Europskoj uniji, Rijeka je opet na jednom od glavnih prometnih koridora TEN-T mreže, a osnova tog koridora je izgradnja nove, ovoga puta nizinske, suvremene dvotračne pruge između Rijeke i Karlovca, odnosno od Rijeke do mađarske granice.

Velikim dijelom zahvaljujući izdašnom sufinanciranju iz Europske unije, koja snažno podupire razvoj željezničke mreže kao glavnog sredstva kopnenog transporta tereta, u nastojanju da rastereti zagušene autoceste i smanji zagađenje, Hrvatske željeznice, nakon višedesetljetne stagnacije, danas provode ili pripremaju niz projekata, najvećim dijelom na trasi između mađarske granice i Rijeke, ali i na potezu između granice sa Slovenijom i granice sa Srbijom. U željezničke projekte u narednim je godinama planirano ulaganje od preko devet milijardi kuna, plus još oko dvije milijarde eura ako se izgradi nizinska pruga Rijeka - Karlovac, što će, prema riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, dati snažan zamah gospodarstvu Rijeke i čitave Hrvatske.

- Hrvatska je u posljednjih desetak i više godina najveći dio investicija u sektoru prometa usmjerila na izgradnju autocesta. Smatram da je to bila dobra odluka jer je mreža od 1.300 kilometara autocesta danas generator gospodarskog razvoja i značajan doprinos razvoju turizma. Hrvatska se danas okrenula snažnom zamahu u ulaganja u izgradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture a sve to uz pomoć europskih fondova, kaže Butković, naglašavajući kako Hrvatska u ovom trenutku najveći iznos EU sredstava povlači upravo za financiranje izgradnje željezničke infrastrukture.

Zanemaren sustav

- Željeznice su prometni sustav koji je u Hrvatskoj zadnjih desetljeća, nažalost, bio nepravedno zanemarivan, no mi danas želimo moderan, brz i kvalitetan željeznički sustav koji će građanima ali i prijevoznicima tereta biti privlačan i pristupačan. U tijeku je veliki investicijski ciklus, ponajprije na Mediteranskom koridoru, ali i na nekadašnjem X. koridoru prema istoku zemlje i dalje prema Srbiji, a procjenjujemo kako će u obnovu željezničke infrastrukture do 2030. biti uloženo gotovo 3,4 milijarde eura. Danas obilježavamo 150 godina od početka gradnje željezničke pruge Karlovac – Rijeka i možemo se osvrnuti na važnost ovog prometnog pravca koji je kroz stoljeće i pol ostala pruga povijesnog i ekonomskog značaja koja i danas posjeduje veliki potencijal razvoja, kaže Butković.

Izgradnja pruge od Karlovca do Rijeke uvelike će, dodaje, utjecati na riječku luku, koja će time dobiti mogućnost da postane jedan od glavnih pokretača jačeg gospodarskog razvoja Hrvatske za koji je neophodno realizirati projekt nizinske pruge.

- Nizinsku prugu smo kroz Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske odredili kao ključni projekt u željezničkom prometu koji će omogućiti povećanje tereta u riječkoj luci kao i podizanje njene konkurentnosti. Cilj nam je realizirati ovaj projekt do 2030. godine i time osigurati veći kapacitet pruge kao i zadovoljavajuću propusnu moć kako bi mogla udovoljiti ukupnom očekivanom opsegu prometa iz riječkog čvorišta. Već sada imamo ugovorene projekte na ovoj dionici pa je tako trenutno u projektiranju dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac a ove godine očekujemo i javni natječaj za radove na ovoj dionici. Izrađuje se i projektna dokumentacija za dio od Škrljeva do Jurdana, dok je za dionicu od Oštarija do Škrljeva u tijeku postupak javne nabave za studijsku dokumentaciju. Kao i za ostale projekte, i za ove smo osigurali EU sredstva. Tu su i dva CEF projekta u partnerstvu HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka tj. projekt novog intermodalnog terminala Brajdica i povezivanje terminala Zagrebačke obale koji smo nedavno ugovorili. Završetkom svih ovih projekata, nizinska pruga će imati kapacitet preko 20 milijuna neto tona godišnje, kvalitetnu vezu luke Rijeka, grada Rijeke i riječkog bazena s drugim dijelovima Hrvatske ali i Europe, kao i privlačenje novih prijevoznika, što će u konačnici doprinijeti i povećanju prihoda. Vjerujem kako će upravo izgradnja nizinske pruge na biti ogroman poticaj gospodarskom razvoju kako Rijeke i Primorsko-goranske županije, tako i cijele Hrvatske, kaže Butković.

Kašnjenje projekata

Projekti o kojima govori Butković nalaze se na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora koji se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba pa sve do Rijeke.

Nedavno je okončano podnošenje ponuda na natječaj za izvođenje radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci-Koprivnica-granica s Mađarskom, ukupne duljine 42,6 kilometara, procijenjene vrijednosti od 297 milijuna eura, od čega je 85 posto osigurano iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Ovaj je projekt krenuo s popriličnim zakašnjenjem, zbog kojeg je Europska komisija već upozoravala da bi sufinanciranje moglo postati upitno, no iz HŽ-Infrastrukture o ovom projektu ističu kako »o kompleksnosti, ali i interesu gospodarskih subjekata u otvorenom postupku javne nabave govori i podatak da se od objave postupka nabave do danas odgovorilo na više od 710 pitanja. Na trajanje postupka utjecale su i žalbe gospodarskih subjekata na dokumentaciju o nabavi«.

Na dionici Dugo Selo - Križevci u tijeku je izvođenje radova vrijednih 196,9 milijuna eura, započetih prije tri godine, uz sufinanciranja iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Predviđeni završetak radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge je veljača 2022. godine. I u ovom je projektu bilo znatnih kašnjenja, a na sporiju dinamiku izvedbe radova, objašnjavaju iz HŽ Infrastrukture, utjecao je niz faktora, u prvom redu stečaj podizvođača radova, Hidroelektra niskogradnje d.d., nelikvidnost drugih članova konzorcija izvođača, te neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

Krajem ove godine HŽ Infrastruktura planira raspisati još jedan veliki natječaj za izvođenje radova koji obuhvaćaju rekonstrukciju i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, duljine 44 kmi procijenjene vrijednosti radova 316 milijuna eura, što znači da će u drugoj polovici slijedeće godine radovi biti u tijeku na cijelom potezu pruge od Karlovca do državne granice s Mađarskom, u ukupnoj dužini od oko 125 kilometara. Projekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac je u veljači ove godine prijavljen na postupak dodijele bespovratnih sredstava iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Čak 23.000 radnika prugu je izgradilo u svega četiri godine

Ugovor o gradnji pruge Rijeka - Karlovac prije 150 godina potpisali su tadašnje Ugarsko-hrvatsko ministarstvo komunikacija i konzorcij »Generalno građevno poduzetničtvo željezničke pruge Karlovac - Rijeka« sa sjedištem u Beču. Konzorcij su činile dvije banke te građevinska tvrtka Guida i Oscara Pongratza, od kojih je prvi osobno vodio zahtjevnu izgradnju pruge kroz Gorski kotar, zapošljavajući u jednom trenutku pravu vojsku od čak 23 tisuće radnika, koji su ovaj nevjerojatni inženjerski pothvat završili za samo četiri godine, te je prvi vlak između Karlovca i Rijeke na put krenuo već 1873. godine. Izgradnja pruge i tada je bila motivirana skraćivanjem vremena i dužine putovanja roba između riječke luke i Ugarskog dijela monarhije, jednako kao što je danas glavni cilj brže i efikasnije povezivanje Rijeke sa zemljama Središnje Europe.

Za izrade idejnih rješenja i studijske dokumentacije željezničkog čvora Zagreb, dionice Karlovac-Oštarije, te Oštarije-Škrljevo, u tijeku su postupci javne nabave, a u tu svrhu iz Operativnog programa Konkurentost i kohezija i CEF-a ukupno je dodijeljeno dvadeset milijuna eura.

Rijeka se priprema

Veliki projekti pokrenuti su ili su u pripremi, u samoj Rijeci, mahom u suradnji s Lučkom upravom. U tijeku je rekonstrukcija i dogradnja kolodvora Brajdica, te izgradnja intermodalnog terminala i izvlačnog tunela, koje HŽ Infrastruktura provodi zajedno s Lučkom upravom Rijeka, u ukupnoj vrijednosti od 35 milijuna eura. Do sad je završeno nešto više od polovice radova, a realizacijom ovog projekta Rijeka će, ističu u HŽ Infrastrukturi, kao najvažnija hrvatska luka, dobiti modernizirani teretni kolodvor s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom te će se ostvariti uvjeti za znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza na željeznicu. U ovom trenutku tek oko 25 do 30 posto tereta pretovarenog u luci Rijeka otprema se željeznicom, dok se 70 do 75 posto tereta prevozi cestovnim pravcima. Dovršetkom projekta obnove i proširenja kolodvora Rijeka Brajdica udio tereta prevezenog željeznicom trebao bi se povećati na 50 do 60 posto.

Radovi na rekonstrukciji i proširenju kapaciteta teretnoga željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica započeli su 30. svibnja 2018., a prema planu, projekt bi trebao biti dovršen do sredine 2020. godine. Radovi vidljivo napreduju na svim lokacijama gradilišta. Na teretnome kolodvoru Rijeka Brajdica obuhvaćaju potpunu rekonstrukciju postojećih kolosijeka, a trenutačno se završavaju radovi na prvim četirima, starim željezničkim kolosijecima kao i na rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih temelja kontaktne mreže. Istodobno se polaže kabelska kanalizacija, završava objekt za smještaj budućega signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog uređaja te instalira nova kolodvorska rasvjeta. Dovršetkom radova željeznički kolodvor i kontejnerski terminal imat će osam novih, rekonstruiranih kolosijeka na željezničkome dijelu i četiri potpuno nova kolosijeka na kontejnerskome terminalu. Paralelno s tim radovima izvode se radovi na proširenju postojećega željezničkog tunela Sušak koji su započeli krajem listopada 2018., a trenutačno se izvode radovi na izgradnji drugoga dijela portalne građevine te na bušenju tunela. Na području kontejnerskoga terminala Brajdica izvode se radovi na izgradnji četiri kolosijeka na betonskoj podlozi«, objašnjavaju detalje projekta iz HŽ Infrastrukture, navodeći kako su svi navedeni projekti »preduvjeti za nastavak priče o izgradnji tzv. nizinske pruge.

Drugi veliki riječki projekt u Rijeci je rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog kolodvora na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, ukupne vrijednosti 32 milijuna eura, od čega je 85 posto sufinancirano iz CEF-a. HŽ Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka potpisale su 4. srpnja ove godine s izvođačem radova SŽ – Železniško gradbeno podjetje Ljubljana d.d, ugovor o izvođenju radova te se početak radova očekuje u kolovozu, dok je rok završetka radova 24 mjeseca.

Cilj projekta je u prvom redu doprinijeti daljnjem razvoju luke Rijeka kroz osiguranje učinkovitosti, održivosti i multimodalnosti teretnog prometa. Između ostaloga, rekonstruirati će se 12 postojećih kolosijeka, postojeća kontaktna mreža, izgraditi će se četiri nova kolosijeka, postavit će se nova rasvjeta te će se izgraditi i dvije kranske staze za potrebe portalnih dizalica. I ovaj će projekt kada bude završen, kao i ostali strateški projekti na kojima HŽ Infrastruktura intenzivno radi, uvelike podići razinu konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vidove prometa« kažu u HŽ Infrastrukturi.

Bespovratna sredstva

Iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) sufinancirana je i priprema projekta izgradnje drugog kolosijeka kroz Rijeku, na dionici Škrljevo-Rijeka-Jurdani.

Europska unija prepoznala je potrebu otklanjanja postojećeg tzv. »uskog grla« na području riječkog čvorišta, a čime bi se omogućio daljnji razvoj postojećih kapaciteta Luke Rijeka te stvaranje učinkovitog gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza.

Ostali kapitalni projekti na željeznici

HŽ Infrastruktura provodi i niz kapitalnih projekata na ostalim dijelovima željezničke mreže. U tijeku je izrada projektne dokumentacije rekonstrukcije postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo – Selo – Novska, vrijedna 16,8 milijuna eura. Osigurana su financijska sredstva za projekt nadogradnje i elektrifikacije željezničke pruge Vinkovci – Vukovar iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 71,9 milijuna eura. HŽ Infrastruktura je 10.6.2019. donijela odluku o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude za izvođača radova. Na odluku o odabiru pristigle su dvije žalbe, zbog čega se prolongiralo potpisivanje ugovora o izvođenju radova. Najbliže završetku radova i puštanju u promet jest 30 milijuna eura vrijedna pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno. Riječ je o prvoj novoizgrađenoj pruzi čija je izgradnja sufinancirana EU sredstvima, a prvi vlakovi očekuju se u rujnu ove godine.

Još jedan projekt sufinanciran iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. je i projekt modernizacije i elektrifikacije Zaprešić – Zabok, ukupne vrijednosti 80,8 milijuna eura, gdje su radovi u tijeku od prošle godine. U svibnju je potpisan ugovor za izradu studijske dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci, a što predstavlja prvu fazu projekta sufinanciranog iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) vrijednog 11,2 milijuna eura. Osim studijske dokumentacije izradit će se i projektna dokumentacija (idejni i glavni projekti), te ishodit sve potrebne dozvole za gradnju. Za projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnja Hrvatska - Lepoglavska spojnica, procijenjene vrijednosti milijun i pol eura u tijeku je postupak javne nabave za Izradu studijske dokumentacije, točnije evaluacija pristiglih ponuda, uz još čitav niz projekata na području cijele Hrvatske.

U tijeku je faza projektiranja, ishođeno je rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o prihvatljivosti zahvata na okoliš, te se uskoro očekuje i ishođenje lokacijske dozvole. Vrijednost projekta iznosi 5,4 milijuna eura, a radovi su procijenjeni na 270 milijuna eura.

HŽ Infrastruktura trenutno je, ističe predsjednik uprave Ivan Kršić, nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj i najveći korisnik bespovratnih sredstava Europske unije u prometnom sektoru.

- U sljedećem petogodišnjem razdoblju HŽ Infrastrukturu očekuju investicije u vrijednosti preko 9,3 milijardi kuna od čega se 59 posto odnosi na projekte sufinancirane iz EU-a. Radi se na 18 velikih i složenih kapitalnih projekata čija priprema, a kasnije i provedba traje po nekoliko godina. Krajnji cilj HŽ Infrastrukture je revitalizacija cijele željezničke mreže u skladu s europskim standardima. Želimo povećati kapacitet pruga, podići brzinu prometovanja, skratiti vrijeme putovanja te podići razinu sigurnosti, kaže Kršić.

Na pitanje svih pitanja, ono o izgradnji nizinske pruge Rijeka - Karlovac, odgovara kako je jedan od prioriteta u Strategiji prometnog razvoja 2017. – 2030., koju je Vlada RH usvojila u kolovozu 2017. godine, upravo izgradnja nizinske pruge.

- Nizinska pruga ključni je projekt za željeznički promet koji će omogućiti uvjete za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti. Pruga od državne granice s Mađarskom do luke Rijeka nalazi se na međunarodnom Mediteranskom koridoru i dio je Transeuropske prometne mreže (TEN-T) te povezuje pruge na području riječkoga željezničkog čvorišta s unutrašnjosti Republike Hrvatske, odnosno s drugim prugama na području Europske Unije. Ukupne investicije na tom dijelu Mediteranskog koridora procjenjuju se na 2,1 do 2,6 milijardi eura, a izvor financiranja velikih projekata su fondovi EU.

Cilj HŽ Infrastrukture je da do 2030. godine nizinska pruga bude dovršena. Dodatan poticaj ubrzanja aktivnosti po pitanju nizinske pruge zasigurno je i porast teretnog prijevoza željeznicom u 2017. te vrlo pozitivan nastavak tog trenda i u 2018. godini. Završetkom svih planiranih radova pruga će imati kapacitet preko 20 milijuna neto tona godišnje, zadovoljavajuću propusnu moć, udovoljavat će ukupnom očekivanom opsegu prometa iz riječkog čvorišta i omogućiti brzinu do 160 kilometara na sat. Da bi se sve planirano moglo realizirati, osim financijskih sredstava, vrlo je bitno osigurati i zakonodavni okvir koji bi ubrzao sve procese, počevši od projektiranja, javne nabave do izvođenja radova i puštanja u promet, zaključuje Kršić.