Ministar turizma

Gari Cappelli: ‘Sinergija je ključna riječ za razvoj otoka’

Andrea Bralić

Foto Nenad Reberšak

Foto Nenad Reberšak

Ključ turističkog razvoja se nalazi u suradnji svih interesnih skupina, povezivanjem različitih industrija i različitih lokalnih ponuda stvara se zaokružena turistička priča kroz koju možemo gostima na puno bolji način dočarati sve bogatstvo i zanimljivosti naših otoka



Četvrtina turističkih noćenja u Hrvatskoj ostvaruje se na otocima čija ljepota privlači sve veći broj turista, ali i investitora. Kako će se razvijati otočni turizam u Hrvatskoj i što turistički sektor očekuje od novog Zakona o otocima, razgovarali smo s ministrom turizma Garijem Cappellijem koji je ujedno i prvi ministar turizma s otoka pa stoga vrlo dobro poznaje specifičnosti i problematiku, po mnogima, najljepših dijelova zemlje.


Otoci su jedan od najvećih aduta turističke ponude. Kakvi su ovogodišnji rezultati na otocima?


– Otoci su naše najveće blago i definitivno jedan od najvećih aduta hrvatske turističke ponude. Kao zemlja s više od 1.200 otoka, smatram da Hrvatska veliku pozornost mora posvetiti njihovom razvitku jer osim dominantne orijentacije na turizam, naši otoci izniman doprinos pružaju i kroz druge gospodarske aktivnosti. Prošle godine na otocima je ostvareno gotovo 23 milijuna noćenja, odnosno četvrtina svih noćenja u Hrvatskoj, a u devet mjeseci ove godine taj je broj četiri posto veći nego li na razini dvanaest mjeseci prethodne godine.




Približno 82 posto prometa na otocima čine strani gosti, što je ove godine dodatno pojačano kroz avioprogram. Hrvatski otoci posebno su atraktivni i investitorima. Za naredno razdoblje s projektima već u fazi pripreme je najavljeno oko 1,2 milijarde eura investicija samo u hotelski sektor. Što se tiče brendova, uskoro se otvaraju još dva Hiltona, otvara se Mariott u Splitu te Four Season na Hvaru. Poznata su velika ulaganja Jadranka grupe na Lošinju, Valamara na Rabu i Krku… Inače, ove godine najavljeno je oko milijardu eura investicija u hrvatskom turizmu što je čak 40 posto više nego li prije dvije godine, a 15 posto više nego li prošle godine.


Specijalizacija


S obzirom na to da se na otocima realizira četvrtina turističkih noćenja, ima li još prostora za održivi razvoj? Kakve su smjernice i možemo li i do kada očekivati rast prometa?


– Naši otoci, među kojima posebno ističem Krk, Pag, Lošinj, Brač, Hvar, Rab i Vir, kao najposjećenije, iz godine u godinu postižu sve bolje turističke rezultate. Kod njih, ali i brojnih drugih, vidi se veliki pomak i osviještenost da turizam nije samo sunce i more, velik naglasak stavlja se na manifestacije i razvoj selektivnih oblika turizma koji zapravo omogućuju cjelogodišnji turizam i potvrđuju da se turizam ne događa sam od sebe, već se bazira na visokokvalitetnim turističkim proizvodima.


Na Krku se organiziraju glazbeni festivali, Brač je u svijetu poznat po biciklističkim stazama i utrkama, Rab obilježava Fjeru i festival pješčanih skulptura, Pag je poznat po gastronomiji, zabavi i baštini, Lošinj je pionir održivog turizma i tako dalje. Potvrda je to i da u Hrvatskoj svaka destinacija može specijalizirati i razvijati visokokvalitetnu turističku ponudu. Naravno, prostora za razvoj svakako ima, a stvaranje uvjeta za poticanje ulaganja u turističke projekte, posebice u one za podizanje kvalitete smještaja visoke kategorije, jedan je od bitnih ciljeva i prioriteta hrvatske Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem.


Radimo na povećanju konkurentnosti turizma i širenju pozitivne turističko-investicijske klime kroz brojne projekte, pa tako i kroz novi Zakon o otocima kojem je cilj urediti politiku otočnog razvoja. Naši otoci na jednom prostoru nude prirodno, kulturno i povijesno bogatstvo i privlače veliki interes posjetitelja pa je nužno da se razvijaju u smjeru održivog razvoja i destinacijskog menadžmenta u javno-privatnom partnerstvu, na zadovoljstvo posjetitelja i lokalnog stanovništva. Ističem partnerstvo jer je turizam horizontalna djelatnost koja ne ovisi samo o kvalitetnoj smještajnoj i ugostiteljskoj ponudi, već i o drugim proizvođačima i ponuditeljima usluga.


Ključ turističkog razvoja se nalazi u suradnji svih interesnih skupina, povezivanjem različitih industrija i različitih lokalnih ponuda, stvara se zaokružena turistička priča kroz koju možemo našim gostima na puno bolji način dočarati sve bogatstvo i zanimljivosti naših otoka.


Zdravstveni turizam


Brojnim novim programima nastoji se produžiti turistička sezona. Koliko u tome uspijevaju otočne turističke tvrtke? Većina otoka još uvijek »živi« od lipnja do rujna.


– Mislim da pojam turistička sezona mora ostati dio prošlosti i da svi moramo početi razmišljati o turističkoj godini, o dvanaest mjeseci tijekom kojih možemo posjetiteljima pružiti kvalitetan turistički sadržaj i autentični doživljaj naše zemlje. U tom smjeru su već i krenule brojne destinacije, njihov napor i uspjeh potvrđuje i interes posjetitelja koji je ove godine, nakon prošle rekordne godine viši za pet do sedam posto kada su u pitanju dolasci i noćenja, ali što je i najvažnije, prihodi od turizma koji bi ove godine mogli dosegnuti i 12 milijardi eura.


Kao zemlja, uz tradicionalne posjetitelje, otvaramo se i dalekim tržištima pa smo tako ove godine, na našim otocima i ostatku zemlje imali i delegacije posjetitelja iz Japana, Kine, Indije, Australije, Novog Zelanda, J. Koreje te tržišta Bliskog istoka. Rezultat je to, između ostalog, programa pozicioniranja Hrvatske kao aviodestinacije u koji smo u Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici uložili 30 milijuna kuna, a koji je rezultirao uvođenjem 70 novih aviolinija, pomicanjem termina letova tri do četiri tjedna ranije nego u 2017. godini i njihovim produžavanjem dva do tri tjedna kasnije nego li prethodne godine.


Mi smo ih privukli, no na lokalnom stanovništvu i turističkima tvrtkama je da širenjem turističke ponude na segment selektivnih oblika turizma kao što su zdravstveni, gastro, ciklo i brojni drugi, osmisle dodatne autentične turističke proizvode koji će posjetiteljima omogućiti da uživaju u prirodnim ljepotama otoka, okuse autohtone proizvode i gastronomiju, sudjeluju na zabavnim i ostalim manifestacijama ili se primjerice bave sportom i rekreacijom, što su naši posjetitelji istaknuli kao najvažnije motive dolaska. Na otocima se sve više okreću prema zdravstvenom turizmu kao najbrže rastućem segmentu u turizmu. Najnoviji je primjer Rab koji je intenzivno krenuo s promocijom i pozicioniranjem kao otoka sreće i zdravlja što mislim da je dobar put jer Hrvatska danas od zdravstvenog turizma zarađuje preko 400 milijuna eura, a potencijala ima i za više od milijardu eura godišnjeg prometa te se kroz njega realizira i novih minimalno 1.500 radnih mjesta.



Ipak, unatoč svemu, još nije realizirana ideja lošinjskog aerodroma. Čini li vam se da su administrativne prepreke još uvijek prevelike za jači investicijski zamah?


– Koliko sam upoznat, nema administrativnih prepreka, već je u tijeku druga faza koja podrazumijeva ishodovanje dozvola i traženje kapitala u što kraćem roku kako bi se krenulo s izgradnjom novog aerodroma, nakon čega će uslijediti i nova investicija – izgradnja golf terena jer, prema riječima investitora, nema smisla graditi golf teren na otoku, ukoliko ne postoji aerodrom.


Sigurno je kako su investicije na otocima 20 do 30 posto u startu skuplje nego na kopnu, i to je nešto što bi kroz porezne olakšice ili određene modele trebalo izjednačiti s investicijama na kopnu. Ne smijemo zaboraviti kako se kroz investicije otvaraju i brojna radna mjesta, život na otoku opstaje i razvija se i to je ono čemu trebamo težiti – pozitivan demografski trend na otocima te razvoj turizma koji će biti u skladu s održivosti.



Stipendije


Kojim programima konkretno Ministarstvo turizma potiče razvoj turizma na otocima?


– Destinaciju osim smještajnih kapaciteta čine svi popratni sadržaji, cjelokupna infrastruktura te je stoga izuzetno važno da kontinuirano ulažemo u sve segmente koji u destinaciji čine cjelokupnu turističku priču. Uz već navedeni avioprogram u koji iduće godine planiramo uložiti dvostruko veći iznos u cilju još boljeg aviopovezivanja Hrvatske sa svijetom, svakako bih istaknuo naše programe razvoja javne turističke infrastrukture i konkurentnost turističkog gospodarstva kojima svake godine sufinanciramo razvojne i turističke projekte koji unaprjeđuju naš turizam.


Ove smo godine tako osigurali 25 milijuna kuna za razvoj javne turističke infrastrukture jer, osim privatnih investicija, koje su vrlo važne, primjerice u smještajne i ugostiteljske objekte, ulaganjem u javnu turističku infrastrukturu stvaramo novu atrakcijsku osnovu i nove motive dolaska gostiju.


Sredstva su namijenjena uređenje plaža, za sufinanciranje centara za posjetitelje i interpretacijskih centara, za uređenje i označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta, za sufinanciranje uređenja i opremanja javnih zahoda, za izradu projektno-tehničke dokumentacije za javna golf igrališta i za žičare. Svi zainteresirani javiti se mogu do 21. rujna. Isto tako, kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva ove godine sufinanciramo 489 projekata ukupnim iznosom od 24,2 milijuna kuna usmjerenih na podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva na području svih županija Republike Hrvatske, od čega se posebna pažnja pri izboru projekata posvetila razvoju turizma na otocima.


Isto tako, veliku pozornost pridajemo i popularizaciji zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu te kroz suradnju s turističkim tvrtkama učenicima i studentima pružamo financijsku pomoć kroz stipendije, dodanu praksu kroz rad i mentorstvo stručnjaka iz područja turizma i ugostiteljstva. Cilj je za turizam i ugostiteljstvo privući i lokalno stanovništvo u svakoj turističkoj destinaciji, a zanimljivo je da naši stipendisti najveći broj tih praksi odrađuju upravo na otocima, Hvaru, Braču, Lošinju i drugima u kojima velike hotelske kuće imaju svoje ugostiteljsko-smještajne kapacitete. Novi krug prijava za stipendije krenuo je prije nekoliko dana i otvoren je do 7. studenog, a stipendistima osiguravamo stipendiju u iznosu od 1.200 kuna mjesečno.


Modernizaciju donose i Centri kompetentnosti, projekt šest centara kao sjedišta strukovnog obrazovanja u sektoru turizma i ugostiteljstva od kojih se četiri nalaze na obali, u neposrednoj blizini otoka. U izradi je i nova Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje 2020-2025. gdje se posebno promatra i turizam na otocima. Upravo o važnosti turizma na otocima najbolje svjedoči i sjednica Vlade koja će se u listopadu održati na Hvaru, na inicijativu premijera Plenkovića, a koja će biti posvećena upravo turizmu i otocima.


Sinergija


Što očekujete od novog Zakona o otocima? Na koji će način utjecati na turistička kretanja?


– Nakon 1999. godine kada je donesen Zakon o otocima, ova je Vlada prepoznala iznimnu važnost hrvatskih otoka i kreiranjem novog zakona posvetila im naročitu pažnju. Otoci su, klimatski, vegetativno pa i sociološki gledano, posebne cjeline koje svom stanovništvu i posjetiteljima donose drugačiji ugođaj od onog na kontinentu i činjenica je da su otočani izloženi brojnim izazovima i jednostavno, drugačijem načinu života. Prijedlogom novog Zakona o otocima nastoji se izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu te se dodatno uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka, zaštitom otoka i otočića, određuje politika otočnog razvoja, otocima se omogućuje samostalnost odnosno autonomija u opskrbi vodom i energijom i što je najvažnije, promiče razvoj otoka u skladu s konceptom »pametnih otoka«.


Naravno, ovaj Zakon imat će velik utjecaj i na turistička kretanja na otocima jer mu je cilj između ostalog i stvaranje novih i inovativnih radnih mjesta, jačanje socijalne uključenosti, obrazovanja i potporu građana te poticanje alternativnog, cjelogodišnjeg, održivog i odgovornog turizma.



Na koji način turizam utječe na demografska zbivanja hrvatskih otoka? Čini se da jedino Krk uspijeva održati pozitivne trendove.


– Kako i sam dolazim s otoka koji bilježi demografski pad, svjedok sam kako turizam definitivno utječe na demografska zbivanja. Krk je svakako referentni primjer kao naš najveći i najnaseljeniji otok koji se ujedno i među prvima okrenuo strateškom promišljanju turizma, kroz kreiranje strategije razvoja turizma i rano prepoznavanje važnosti dodatne turističke ponude. To je u konačnici zadržalo i ljude u rodnom kraju, osiguravši im svima dobru edukaciju, a potom i radno mjesto.


Krk je prepoznao održivi razvoj i zaštitu okoliša, energetiku, poljoprivredu, turizam i poduzetništvo kao aktivnosti o kojima uvelike ovisi samoodrživost kao otoka, ali kroz to kreirao i prepoznatljivost, što predstavlja preduvjet kvalitetne budućnosti svakog kraja. No, takvih primjera ima sve više, a na svima nama je da još više potičemo razvoj otoka i pratimo jedni druge, kao pozitivna konkurencija i kreativnim djelovanjem povezujemo različite industrije, iskoristimo potencijale svojeg kraja i tako osiguramo priliku za kvalitetan život na otocima.


Upravo je intencija novog Zakona o otocima poboljšati uvjete života na otocima, da život na otoku ne bude u otežanom položaju u odnosu na kopno. Uostalom, turizam je djelatnost koju želimo promatrati kao pokretača ostalih djelatnosti gospodarstva. Nemoguće je pričati o razvoju turizma, ako su ne postoje neki osnovni preduvjeti poput prometne dostupnosti, infrastrukture i suprastrukture, pa sve do kvalitetne zdravstvene skrbi i obrazovanja.



Prvi ste ministar turizma koji dolazi s otoka, pa dobro razumijete problematiku, a Mali Lošinj je upravo dobar primjer suživota s turizmom. Što biste sugerirali čelnicima otočnih jedinica lokalne samouprave?


– Turizam se ne događa sam od sebe, već zbog inovativnih i kreativnih pojedinaca i tvrtki koje osluškuju što turističko tržište traži i promišljaju kako unaprijediti turističku ponudu stvarajući visokokvalitetni sadržaj. Čelnicima otoka poručujem jednu riječ: sinergija. Sinergija javno privatnog partnerstva, sinergija industrija, sinergija čovjeka. Zajedničkim snagama, dvosmjernom komunikacijom i vizionarskim pristupom može se postići mnogo.


Razvoj turizma u svakoj jedinici lokalne samouprave u svim segmentima mora biti održiv i razvijati se u suradnji s lokalnim stanovništvom. Turizam se mora temeljiti na unapređenju zaštite okoliša, očuvanju kvalitete prirodnih resursa te odgovornom i održivom upravljanju razvojem sadržaja turističke ponude. Vjerujem da su u menadžmentu u destinacijama koje i imaju određene probleme toga svjesni i da znaju da su potrebne prilagodbe jer će inače pojedine destinacije stagnirati ili čak nazadovati. Upravo zato je destinacijski menadžment ključan faktor uspjeha bilo koje destinacije.