Jubilarno izdanje

Filmom »Mladi Karl Marx« danas počinje deseti Subversive Film Festival

Hina



Filmovi ovogodišnjeg Subversive Film Festivala, čije se deseto izdanje otvara u nedjelju filmom »Mladi Karl Marx«, prikazuju se s podnaslovom »Deset godina slobodnog filma«, donoseći priče koje, bez obzira na temu kojom se bave, nastoje potaknuti gledatelje na promišljanje društvenih okolnosti današnjeg svijeta.


Filmski festival se održava u okviru Subversive Festivala koji je počeo prošli tjedan multidisciplinarnim regionalnom projektom »Europoly«, a nastavlja se po završetku filmskog dijela, 14. svibnja, teorijskim dijelom koji će u Zagrebu oko teme »Europska ljevica: Protiv novog svjetskog (ne)reda« tijekom tjedan dana okupiti niz intelektualaca, gostiju i aktivista.


»Podtema filmskog festivala odnosi se na filmove kakve na Subversiveu prikazujemo u proteklih deset godina, radove koji donose različite refleksije na stanje svijeta u kojem živimo, no svima je zajedničko što se, čak i kada donose male priče, ne boje progovoriti o velikim stvarima«, rekla je Dina Pokrajac direktorica Subversive Film Festivala za Hinu.




Filmski program u skladu je s idejom festivala i poklapa se s teorijskim dijelom koji propituje društveno i političko stanje suvremenog doba. »U spoju filma i teorije želimo identificirati koje su to umjetničke i društveno angažirane prakse koje bi mogle dovesti do promjene«, napomenula je.


Pokrajac kaže kako su filmovi poput mostova koji spajaju različite ljude, priče i fragmente kulture, mostova koje festival gradi već deset godina. »To su filmovi koji interpretiraju i transfiguriraju realnost, koji do kraja istražuju različite tonalitete i pristupe, a nastaju iz želje da se svijet i ljudi promatraju iz različitog ugla, koji ne nameće potrebu za stvaranjem distance između nas i stvarnosti«, dodala je.


»Prati nas šarolika publika, filmološki programi privlače filmofile, filmove iz natjecateljskog programa gledatelji biraju prema njihovoj temi, svatko može pronaći nešto za sebe, a smatramo pozitivnim što na festival dolaze velikim dijelom studenti«, rekla je.


U kinu Europa i Dokukinu KIC prikazat će se više od pedeset filmova u popratnom i natjecateljskom programu, koji je podijeljen na dokumentarnu, igranu i kratkometražnu konkurenciju.


Film koji otvara festival, »Mladi Karl Marx« neobičan je pogled na poznatu povijesnu ličnost, a režirao ga je haićanski aktivist i bivši ministar kulture Raoul Peck. Marx je u filmu 26-godišnjak, živi sa suprugom u pariškom egzilu, stalno je u dugovima i puši jeftine cigare kada upoznaje nešto mladeg Friedricha Engelsa, tvorničareva sina kojega je u početku ignorirao jer ga je smatrao dendijem.


»Promatrajući europsku revolucionarnu klimu kao sukob anarhista stare škole koje inkarnira Joseph Proudhon i radikalnih mladoturaka koji su šarali Europom, Peckov komad ne govori o mladom Marxu, već o njegovoj ‘bromansi’ s Engelsom. To je film u kojem su Marx i Engels bliži indie rock zvijezdama u cilindrima«, napominje se u najavi filma.


Medu kandidatima za nagradu je i film »Šangajska nevjesta« Maura Andrizzija, priča o duhovima u kojoj dvojica džepara kreću u bizarnu avanturu prenoseći lijes na njegovo novo odredište, nakon što su po nalogu jednog duha koji im se ukazao ekshumirali njegovu bivšu zabranjenu ljubav.


»Zakon džungle« Antonina Peretjatka, govori o Vladinom stažistu koji odlazi u Francusku Gvajanu na projekt izgradnje umjetnog skijališta u džungli, a najavljen je kao »uvrnuta parabola o užasima postkolonijalizma u sumanutom spoju burleske i splattera«.Igranu konkurenciju zatvara »Stilistica« s Kristen Stewart

Festivalsku igranu konkurenciju zatvorit će psihološki triler »Stilistica«, koji je, kaže Pokrajac, suptilna ali oštra kritika trenutne političke situacije, u režiji jednog od najcjenjenijih suvremenih francuskih redatelja, Oliviera Assayasa. U tom je filmu Kristen Stewart stilistica bogate klijentice koja putuje iz Pariza u London kako bi joj kupila skupocjenu haljinu, no uhvaćena je u bizarnu spiritističku seansu, s misterioznim entitetom koji je proganja.


Pokrajac iz dokumentarnog programa izdvaja film »Politika, priručnik za upotrebu« Fernanda Leona de Aranoe, koji je ušao »iza kulisa« madridske središnjice Podemosa. »Autor je ušao u prostore te političke stranke, snimio više od 500 sati materijala i napravio dvosatni film koji sondira njihove unutarnje krize«, rekla je.Za nagrade se natječe i »Štakorski film« baltimorskog punkera Thea Anthonyja, opisan kao »nabrijana etnografska studija o institucionalnom rasizmu koja promatra povijest jednog grada kroz njegov odnos prema štakorima koji su ga okupirali«.

Bit će tu i tri filma koja se bave migracijama, izbjeglištvom i kulturalnim dilemama – »Veliki zid« irskog redatelja Tadhga O’Sullivana o izgradnji nekih novih europskih zidova i utvrda, »Evanđelje« istaknutog talijanskog glumca i filmaša Pippa Delbona, smješten u izbjeglički prihvatni centar u Astiju, a inspiriran njegovom predstavom u kojoj su sudjelovali i članovi Drame zagrebačkog HNK te »Bezness As Usual« Nizozemca Alexa Pitstre, koji prikazuje osobnu priču potrage za podrijetlom u Tunisu gdje je začet osamdesetih u prolaznoj, ljetnoj avanturi svoje majke.


Aktualnim društvenim temama većinom se bavi i desetak filmova koji se natječu u kratkometražnoj konkurenciji, podijeljenoj u dva bloka.


Za festival je priređen i bogati popratni program, u kojemu se ističe retrospektiva njemačkog filma iz Adenauerove ere, pod nazivom »Voljeni i odbačeni«. Riječ je o filmovima nastalima od 1949. do 1963. godine, iz jednog od najozloglašenijih i najmanje istraženih perioda njemačke kinematografije.


Program se ostvaruje u suradnji s Goethe-institutom, premijerno je prikazan u sklopu prošlogodišnjeg Međunarodnog filmskog festivala u Locarnu, dok je za zagrebački festival deset filmova odabrao cijenjeni filmski kritičar i selektor Olaf Moeller.


»Ti su filmovi smatrani površnom, eskapističkom zabavom, no Moeller nam želi pokazati da to baš i nije bilo tako«, istaknula je Pokrajac, objasnivši kako će se filmovi prikazati u pet dijalektičkih parova, svaki par dijeli temu, ali donosi dvije vizije, jednu iz Istočne, a drugu iz Zapadne Njemačke. »Te vizije su ponekad slične, ponekad različite, ali uvijek doprinose istini«, dodala je.


Subversive je pripremio i program Hommage posvećen argentinskom dokumentaristu i političkom aktivistu Raymundu Gleyzeru, kojeg je 1976. otela i ubila desničarska vojna hunta i nikada nije pronađen. Gleyzer je bio osnivač Cine de la Base, militantne grupe koja je približavala revolucionarne filmova radnicima, uz pomoć kino mreže i kontra-informacijskog distribucijskog kanala diljem Argentine.


Pokrajac kaže kako je njegova udovica festivalu ustupila za prikazivanje restaurirane kopije njegovih filmova, a prikazat će se u Dokukinu KIC.


Gost festivala je filmolog Louis Armand, voditelj Centra za kritičku i kulturalnu teoriju na Karlovu sveučilištu u Pragu, koji će predstaviti »Videologiju«, prvi i drugi svezak svoje trodjelne kritike ideologije realizma u filmu, vizualnim umjetnostima i književnosti.


»Videologija« uključuje niz eseja, među ostalim, o Davidu Lynchu, Marcu Atkinsu, Christianu Louboutinu, Philippeu Sollersu, Anthonyju Braxtonu, Robertu Smithsonu, Lettrismu, Blade Runneru, Davidu Cronenbergu, Terryju Gilliamu, Dereku Jarmanu, Peteru Greenawayu, Kenu Russellu, Billyju Wilderu, Johnu Hustonu.


Dodjela nagrada »Wild Dreamer« za najbolji igrani, dokumentarni i kratkometražni film održat će se kinu Europa 14. svibnja. O njima će odlučivati žiri u kojemu su kustosica Leila Topić, filmski kritičar Dragan Jurak, vizualna umjetnica i filmologinja Ivana Keser, te filmolog Tomislav Brlek.