Veliki koraljni greben u Australiji
U zračnoj kontroli više od 500 pojedinačnih grebena znanstvenici su pronašli svega četiri neizbijeljena
Odumiranje koralja australskog Velikog koraljnog grebena (Great barrier reef) uzrokovano neuobičajeno visokim temperaturama mora ovih je dana poprimilo povijesno rekordne razine. Proces poznat kao »izbjeljivanje koralja« u kojem zdravu životnu zajednicu zamjenjuju prazne koraljne ljušture tako je prema izvještajima znanstvenika zahvatio gotovo sve koralje najteže pogođenog sjevernog dijela masivne grebenske cjeline. U tom području koje se proteže na gotovo dvije tisuće kilometara između australskog grada Cairnsa i Papue Nove Gvineje procesom izbjeljivanja zahvaćeno je 99 posto koralja, dok je čak 95 posto koralja ozbiljno ugroženo.
– Ovo je najtužnije terensko istraživanje u mojem životu, istaknuo je znanstvenik Terry Hughes sa sveučilišta James Cook.
U sklopu pregleda stanja Hughes je nadletio preko 500 stotina pojedinačnih grebena i pronašao svega četiri koja nisu bila izbijeljena. No ni izvještaji sa južnijeg, centralnog dijela koraljnog masiva nisu puno optimističniji i pokazuju da je procesom izbjeljivanja zahvaćeno barem tri četvrtine koralja. Zdravlje najjužnijeg segmenta već je otprije ozbiljno degradirano sinergijom čimbenika poput turizma, degradacije obalnih ekosustava te curenjem poljoprivrednih zagađivača u more. No dimenzije katastrofe možda ponajbolje ilustrira činjenica da je u najgorem dosadašnjem masivnom izbjeljivanju australskih koralja 2002. ozbiljnija oštećenja pretrpjelo tek 18 posto koralja.
– S obzirom na to da znanstvenici na terenu izvještavaju o 50 postotnoj smrtnosti zahvaćenih koralja, uopće ne možemo predvidjeti koje su moguće posljedice, kazao je Hughes.
Još jedna globalna ekološka tragedija izazvana ovogodišnjim El Ninom slabo je zapažena u ovdašnjim medijima. U periodu od lipnja do listopada prošle godine potaknuti velikom sušom i štetnom praksom paljenja šuma za potrebe poljoprivrede katastrofalni požari divljali su diljem Indonezije. U više od stotine tisuća požara izgorjeli su milijuni hektara dragocjenih tropskih šuma, a s njima i brojne životinje, ali i ljudi te imovina. Gusti oblaci toksičnog dima nadvili su se pak nad cijelom jugoistočnom Azijom zatvarajući zračne luke više država Indijskog oceana te dakako oslobađajući masivne količine stakleničkih plinova.
Najveća životna zajednica
Neki se oporave
Koralji su inače simbiotska zajednica morskih beskralježnjaka s jednostaničnim organizmima pod nazivom Zooxanthellae, no krhki biološki savez izuzetno je osjetljiv na temperaturne promjene i razlika od samo jednog stupnja može uzrokovati njezino odumiranje poput ovoga. Sudbina jednom izbijeljenog grebena nije posve izvjesna, neki među njima se u potpunosti oporave, drugi ostanu mrtve pustinje, a treći obrastu algama i prerastu u neko alternativno, manje produktivno stanište. Na mogućnosti oporavka izravno utječe inicijalno zdravlje ekosustava i pritisci iz okoliša, pa se tako koralji iz ribarski prelovljenih ili zagađenih područja daleko teže oporavljaju od onih u netaknutim morima. Zapažena je i pozitivna sprega između zdravlja obalnih šuma mangrova i oporavka koralja na mjestima gdje graniče ta dva bogata staništa.
Ovogodišnje povišene temperature australskog mora rezultat su činjenice da je na snazi jedan od najjačih El Nino fenomena koji iz dana u dan obara meteorološke rekorde diljem svijeta. Ta klimatska pojava započinje kao razmjerno mala temperaturna razlika na površini Tihog oceana, no dramatično utječe na vremenske uvjete na raznim krajevima planeta.
Pojava dolazi u neredovitim razmacima, no evidentno je da se pod utjecajem globalnog zatopljenja povećavaju i intenzitet i frekvencija njezinog pojavljivanja. Iako niti jedan El Nino nije potpuno identičan prethodnom obično se povezuje se s divljim tropskim olujama na jednim, a velikim sušama na drugim dijelovima Zemlje. Kod nas se često iskazuje kao topla i vlažna zima te suho i opasno vruće ljeto obilježeno teškim požarima. Zima je uistinu bila toplija od prosjeka pa ostaje vidjeti kakvo će biti ljeto.
Posebno zanimljiva je i činjenica da su koralji vrlo prilagodljivi organizmi te da iste koraljne vrste u jako toplim morima bez problema opstaju pri temperaturama koje bi ih drugdje odmah ubile. Zajednice u Crvenom moru tako su otporne na izbjeljivanje čak i pri ekstremnim temperaturama od 34 stupnja Celzijusa. Čak i na istom grebenu znanstvenici su primijetili da izbjeljivanje manje zahvaća osunčanu, južnu stranu naviknutu na više temperature. Stoga masovno odumiranje koralja u netaknutim sjevernoaustralskim vodama jasno ilustrira dramatičnost i brzinu ritma promjena vremenskih uvjeta koju donosi globalno zatopljenje.
