Dijagnostika

Tim Dragana Primorca analizira gene i uz pomoć AI-ja nalazi najbolji lijek za svaku osobu

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Koncept tima pod vodstvom prof. dr. Dragana Primorca podrazumijeva pronalaženje najučinkovitijeg lijeka za svakog pojedinca na osnovi analize gena odgovornih za metabolizam lijekova te usporedbom tih rezultata s podacima iz baza uz pomoć umjetne inteligencije



ZAGREB – Hrvatski i američki znanstvenici pod vodstvom prof. dr. Dragana Primorca predložili su model sustavnog uvođenja farmakogenomskog testiranja u kliničku praksu te njegovu implementaciju u zdravstvene sustave primjenom modela umjetne inteligencije. Rad hrvatsko-američkog znanstvenog tima objavljen je u časopisu Pharmacogenomics, jednom od vodećih svjetskih znanstvenih časopisa iz područja farmakogenomike.


Farmakogenomika proučava vezu između genetike pojedinca i njegove reakcije na lijek ili strani spoj. Tako se može otkriti zašto neke osobe odgovaraju na lijekove, a druge ne, zašto neke osobe trebaju više ili niže doze lijeka za postizanje optimalnoga terapijskog odgovora, zašto se kod nekih javljaju toksične nuspojave.


Optimalni postupci


– Prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme je ključna sintagma personalizirane medicine, ali bez uvida u molekularni status pacijenta, nemoguće je to ostvariti. Osim toga, naš cilj je smrtnost ili bolesti povezane s neželjenim učincima lijekova svesti na najnižu moguću mjeru te kroz koncept umjetne inteligencije stvoriti sustav koji će dovesti do optimalnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, ističe prof. dr. Primorac.




Njegov znanstveni tim predlaže da se u implementaciji navedenog koncepta uz modele umjetne inteligencije koriste i podsustavi umjetne inteligencije poput strojnog učenja. Kroz specifične algoritme, pomoću umjetne inteligencije obrađuju se i uspoređuju podaci o pacijentu s podacima u velikim bazama, s ciljem optimizacije dijagnostičkih postupaka, pravovremene prevencije bolesti i personaliziranog liječenja.


Model koji se predlaže temeljen je na iskustvima Specijalne bolnice Sv. Katarina, koja u suradnji s američkom korporacijom OneOme, »spin-off« tvrtkom ugledne klinike Mayo, provodi farmakogenomsko testiranje. U njemu se, primjenom RightMed sustava, istodobno analizira 25 gena odgovornih za sintezu: enzima važnih za metabolizam lijekova, prijenosnika/transportnih proteina, receptora, ostalih proteina važnih za funkcioniranje lijekova ili za reakcije preosjetljivosti na lijekove.


Pet kategorija


Liječnici tako mogu predvidjeti odgovor svakog pojedinog pacijenta za više od 300 najčešće korištenih lijekova, dok se pacijentima s druge strane pruža mogućnost pronalaska najučinkovitijeg lijeka. Analiza gena odgovornih za metabolizam lijekova pacijente svrstava u pet kategorija – kategoriju slabih ili sporih metabolizatora, srednje brzih ili intermedijarnih metabolizatora, normalnih metabolizatora, brzih metabolizatora ili vrlo brzih metabolizatora.



Uloga farmakogenomike u liječenju od iznimne je važnosti, jer godišnje samo u SAD-u više od dva milijuna hospitaliziranih bolesnika ima ozbiljne štetne i neželjene učinke lijekova, dok njih više od 100.000 zbog toga umre. Neželjeni štetni učinci lijekova danas su četvrti uzrok smrtnosti u svim populacijama. Samo u SAD-u zdravstveni sustav izdvaja 136 milijardi dolara godišnje kako bi se sanirali štetni učinci lijekova.


U Europi, od sedam do 13 posto pacijenata hospitalizira se zbog neželjenih reakcija na lijekove, a njih 30 do 50 posto uopće ne odgovara na terapiju. Za integraciju farmakogenomike u kliničku praksu, kaže Primorac, velik je interes na svjetskom zdravstvenom tržištu, a prva implementacija novog modela izvan Hrvatske uskoro započinje u njemačkim zdravstvenim institucijama.


Vukelić: Tražimo modele financiranja za personaliziranu terapiju


I u hrvatskom se javnom zdravstvu razmišlja o primjeni farmakogenomike, s ciljem postizanja najbolje moguće terapije za pacijenta, ističe Lucian Vukelić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).


– Na tome se radi, pokušavamo naći modele financiranja i stavke s kojih bi se to financiralo. Takav je način liječenja bitan za pacijenta, u interesu nam je produljenje života, i najbolja moguća terapija za svakog pojedinog pacijenta, naglašava Vukelić.


Prošlog je ljeta u Hrvatskoj potpisan Memorandum o suradnji Vlade i farmaceutske tvrtke Roche na projektu koji bi trebao osigurati personaliziranu terapiju za onkološke bolesnike s metastatskim tumorima. Hrvatska bi trebala biti među prvim zemljama svijeta s institutom za personaliziranu medicinu, koji bi djelovao pri KBC-u Zagreb.