Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. studenoga 2019.
Tanja Pejić

LOVKINJA NA ZABRANJENE NUKLEARNE EKSPLOZIJE Mlada Kraljevičanka znanstvenu karijeru razvija u Canberri

Hrvatska seizmologinja u Australiji - Tanja Pejić
Hrvatska seizmologinja u Australiji - Tanja Pejić
Autor:
Objavljeno: 7. veljača 2018. u 7:35 2018-02-07T07:35:02+01:00

Tanja radi kao istraživački seizmolog za nuklearni nadzor, što znači da nadzire i analizira globalne seizmološke postaje tragajući za podacima koji bi ukazivali na potencijalnu podzemnu nuklearnu eksploziju ili sličnu aktivnost. »Nuklearne eksplozije su zabranjene međunarodnim dogovorom i nitko nigdje na Zemlji ne smije testirati nuklearne eksplozive«, kaže Tanja Pejić

Mlada Kraljevičanka Tanja Pejić svoju znanstvenu karijeru posljednjih pet godina razvija u dalekoj Canberri, a za svoj će trenutačni posao reći da spada u polje – forenzične seizmologije. Ako već i to ne zvuči dovoljno filmski, sam opis posla kao da je ispao iz serijala o Jamesu Bondu: Tanja naime radi kao istraživački seizmolog za nuklearni nadzor, što bi pak značilo da nadzire i analizira globalne seizmološke postaje tragajući za podacima koji bi ukazivali na potencijalnu podzemnu nuklearnu eksploziju ili sličnu aktivnost.

Put do zaposlenja u australskoj državnoj agenciji Geoscience Australija, priznaje, nije bio nimalo lak, a započeo je, kako to već biva u slučajevima mnogih naših mladih znanstvenika, na PMF-u u Zagrebu. Tamo je Tanja završila kombinirani studij fizike i geofizike i specijalizirala se za seizmologiju pod budnim okom naših poznatih stručnjaka prof. Marijana Heraka, prof. Davorke Herak i prof. Snježane Markušić, te voditelja Hrvatske seizmološke službe Ive Allegrettija. Slijedeća stanica u karijeri bio je doktorski studij na Australskom državnom sveučilište (ANU) u grupi prof. Hrvoja Tkalčića, svjetski poznatog geofizičara iz Hrvatske koji na ANU kombinira seizmološke i matematičke metode kako bi proučavao strukturu i procese u Zemljinim slojevima. Odnosno, kako bi to opisala njegova donedavna doktorandica – valovi nastali u potresu znanstvenicima služe da bi proučavali unutrašnjost Zemlje.

– Za doktorat sam proučavala unutarnju jezgru Zemlje. Seizmički valovi nakon dubokih i jakih potresa prodiru skroz u unutarnju jezgru, a ja sam ih koristila slično kao i radiolog koji koristi rendgenske zrake da vidi unutrašnjost ljudskog tijela. Podaci prikupljeni na taj način služili su kao informacija o strukturi i dinamici unutarnje jezgre, što ostalim znanstvenicima može pomoći u razumijevanju, primjerice, planetarne formacije ili geomagnetskog polja Zemlje, pojasnila nam je Tanja koja je doktorirala krajem prošle godine.

Konstantni nadzor

U sklopu agencije Geoscience Australia nešto više od pola godine radila je i u tzv. Joint Australian Tsunami Warning Centru (JATWC) »ekvivalentu hibrida Hrvatske seizmološke službe, Instituta Ruđer Bošković i Odjela za geofiziku na PMF-u«.

Uvjeti za rad su jako dobri

Naša sugovornica nije htjela uspoređivati uvjete koji se seizmolozima za rad pružaju u Hrvatskoj i u Australiji, s obzirom da nije radila u oba sustava.

– Australija raspolaže sa stotinjak seizmoloških postaja koje se koriste u JATWC-u i u istraživačke svrhe unutar agencije i na sveučilištu ANU. Uvjeti za rad su jako dobri i Geoscience Australia poduzima sve unutar granica mogućnosti da nam omogući što ugodniji posao i okruženje.

– Kao dežurni seizmolog u JATWC-u radila sam sa sedam drugih seizmologa u grupi i u smjenama, jer centar radi 24 sata svaki dan, baš kao i Hrvatska seizmološka služba. Posao podrazumijeva konstantni nadzor lokalnih australskih, regionalnih i globalnih seizmoloških postaja kao i u suradnju s nacionalnim službama za hitne situacije i seizmološkim institucijama u Indoneziji i na Novom Zelandu. Fokus se primarno stavlja na seizmičku aktivnost u Australiji i na lociranje lokalnih potresa, uglavnom oko magnitude 2, koje imamo gotovo svaki dan. To uglavnom nisu potresi koji bi uzrokovali štetu, ali ako se dogode blizu velikog grada, preplaše dosta ljudi, pa dobivamo puno poziva i poruka. Prošli tjedan smo imali potres magnitude 4.2 blizu jednog grada na istočnoj obali, Coffs Harboura, kojeg je osjetilo i prijavilo preko 2000 ljudi, priča nam Sanja koja je kao dežurni seizmolog nerijetko bila i u prilici da situaciju objašnjava australskim medijima.

U slučaju regionalnih potresa čija je magnituda veća od 5, dežurni tim u JATWC-u zadužen je obavijestiti vlasti o lokaciji, dubini i magnitudi u roku od 20 minuta od trenutka kad se potres dogodio.

– Ako se potres dogodi u oceanu i veći je od magnitude 6.5, vrijeme reagiranja se smanjuje na 10 minuta zbog mogućeg tsunamija. Vlasti tada obavještavamo da je tsunami moguć, na temelju čega se donose daljnje odluke na razini države. Unutar tih prvih 10 do 20 minuta od potresa seizmolozi često nemaju puno podataka o potresu pa se osim na tehnologiju oslanjamo i na iskustvo. Brzina reagiranja je bitna, jer u slučaju tsunamija, vlasti nemaju puno vremena za reagiranje«, pojašnjava Tanja dio zaduženja u JATWC-u za koji, kaže, i dalje povremeno odradi poneku smjenu.

Potres ili eksplozija

Većina njenih trenutnih zaduženja otpada međutim na »hvatanje« potencijalnih nuklearnih aktivnosti.

– Nuklearne eksplozije su zabranjene međunarodnim dogovorom, koji zovemo CTBT (Comprehensive Nuclear-Test Ban Treaty), i u principu nitko nigdje na Zemlji ne smije testirati nuklearne eksplozive – to se odnosi na podzemne, nadzemne, podvodne i atmosferske eksplozije. Taj dogovor je potpisalo 183 zemalja, od kojih ga je 166 i ratificiralo. Preko 2000 nuklearnih testova provedeno je između 1945. i 1996. godine kad je dogovor stupio na snagu. Od 1996. tri države su prekršile taj moratorij i testirale nuklearne eksplozive: Indija, Pakistan i Demokratska Narodna Republika Koreja. Posao seizmologa za nuklearni nadzor je, između ostalog, i razlikovanje podzemnih nuklearnih eksplozija i potresa. Ako se dogodi da netko prekrši međunarodni dogovor, provodimo analizu i određujemo je li zabilježena seizmička aktivnost potres ili eksplozija, priča nam Tanja.

Razlika, tvrdi ona, nije uvijek očita i ovisi o puno faktora poput vrste eksploziva i geološke strukture regije. Štoviše, tek je u rijetkim slučajevima odmah jasno radi li se o potresu ili eksploziji, pojašnjava nam hrvatska seizmologinja koja je imala prilike analizirati signal zabilježen na seizmološkim postajama nakon što je 3. rujna 2017. godine Sjeverna Koreja izvela testiranje termonuklearne bombe.

Mlada Kraljevičanka i nastavak karijere planira u Australiji gdje se, kaže, osjeća kao kod kuće.

– Često mi fale obitelj i prijatelji, ali sad sam ovdje već gotovo pet godina i imam svoje društvo. Meni osobno je u Australiji super, zemlja je naprosto prekrasna, ljudi su prijateljski nastrojeni i puni humora i odgovara mi njihov način života. Australiju i Canberru sad smatram svojim domom. Svakako namjeravam ostati. Trenutno sam na vizi koja mi omogućava stalni boravak i pripremam dokumente za prijavu za državljanstvo, kaže Tanja.

Stalni napredak

Pitali smo Tanju što su trenutno najzanimljivije teme seizmoloških istraživanja u svijetu.

– Istraživanje duboke unutrašnjosti Zemlje, primjerice plašta ili jezgre, što sam i ja radila, trenutno je vrlo aktualno, a uvijek je jako aktualan i seizmički hazard. U zadnjih nekoliko godina u Americi se primjerice uzimaju u obzir i učinci tzv. induciranih potresa koje se povezuje s naftnim istraživanjima, na seizmički hazard. U mom poslu uvijek se nastoje prikupiti novi podaci i razviti metode razlikovanja podzemnih eksplozija i potresa. Iako je cijelo polje drastično uznapredovalo od vremena hladnog rata, uvijek se nastoje razviti bolje i točnije metode.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.