Uspjeh s pokrićem

JOŠKO TROŠELJ Riječki znanstvenik s japanskog svečilišta objavio rad u prestižnom časopisu

Ingrid Šestan Kučić

Vratit ću se i kada vidim da mogu pridonijeti Hrvatskoj svojim radom, kaže nam Trošelj. A to može učiniti upravo kroz rad objavljen u znanstvenom časopisu iz područja hidraulike iz kojeg namjerava razviti aplikaciju koja bi korisnike putem mobilnih telefona upozoravala na veliku poplavu



Riječanin Joško Trošelj prije pet godina zbog doktorskog studija odlučio se preseliti u Japan, a njegov dosadašnji rad na Kyoto University, Graduate School of Engineering, Department of Civil and Earth Resources Engineering nedavno je okrunjen objavnom originalnog znanstvenog rada u prestižnom časopisu Journal of Hydrology pod naslovom »Modeling of extreme freshwater outflow from the north-eastern Japanese river basins to western Pacific Ocean«.


U tom je radu prvi put kvantificiran utjecaj ekstremnih riječnih protoka na površinski salinitet priobalne zone uslijed prolaska tajfuna kombinirajući hidrološki i oceanski model te koristeći satne podatke protoka s tehnologijom daljinskog očitavanja podataka preko satelitskih snimki.


Puno planova


Od odlaska u Japan do danas Trošelj je završio doktorski studij te se zaposlio kao poslijedoktorand na Kyoto University pod mentorstvom izv. prof. dr. Nobuhito Mori, a planova ima još puno. Navodeći kako ni trenutka nije dvojio kada je dobio ponudu za odlazak u Japan, Trošelj kaže da mu se japanska kultura jako sviđa te da problema s prilagodbom na novi način života nije imao.




– Doktorski sam studij upisao kao dio hrvatsko-japanske bilateralne suradnje preko preporuke prof. dr. Nevenke Ožanić na poziv prof. dr. sc. Yosuke Yamashiki, a pod mentorstvom prof. dr. Kaoru Takara. Za vrijeme doktorata bio sam korisnik Mexit stipendije, a riječ je o stipendiji japanske vlade. Sad sam na postdoktorskom studiju te sam i dio SI-CAT projekta. U Rijeci sam završio Građevinski fakultet i odmah nakon diplome tražio sam doktorsko mjesto u inozemstvu, a onda se ukazala prilika za odlazak u Japan i to na sveučilište koje spada među 50 najboljih svjetskih sveučilišta. Vrlo sam se brzo prilagodio na nov način života. Istina je da je to jedan drugi mentalitet.


Tamo ljudi rade i izvan radnog vremena, ali ne zato što ih netko tjera, već zato što vole svoj posao. Nije neobično da se na posao dođe subotom i nedjeljom, što nije plaćeno, ali na taj se način osjećaju korisno. I ja sam se prebacio na takav način razmišljanja i ne osjećam zbog toga stres, već ispunjenje. Japanci kažu da sam Japanac u duši pa mi vjerojatno zbog toga ništa nije predstavljalo problem. Međutim, ima znanstvenika koji imaju problema s hranom ili kulturom te jedva čekaju da završi doktorski studij i da se vrate kući. Kod mene nije taj slučaj. Planiram se vratiti, ali tek kada »narastem« kao znanstvenik te kada vidim da mogu pridonijeti Hrvatskoj svojim radom, kaže Trošelj.


Deset koautora


Ono kako može pridonijeti upravo je rad objavljen u najprestižnijem svjetskom znanstvenom časopisu iz područja hidraulike iz kojeg namjerava razviti aplikaciju koja bi korisnike putem mobilnih telefona upozoravala na veliku poplavu. Takva bi aplikacija, kaže Trošelj, bila primjenjiva i u Hrvatskoj.



Iako kaže da mu Rijeka nedostaje, kao i određena jela, Joško Trošelj navodi da mu se sviđa socijalni život Japana, ali i način ishrane.


– Kuhinja im je zdravija nego naša. Puno ribe, a prije glavnog jela obavezno se jede salata da se pripremi želudac za iduće jelo. Ipak nedostaju neke stvari, kao što su sarma i ćevapčići pa sam u dogovoru s jednim restoranom počeo organizirati balkanske karaoke večeri. Okupi se na tim večerima dosta ljudi, kuhar napravi našu hranu i to bude super druženje. Inače, Japanci imaju puno zabave. U prosjeku svaka dva tjedna organiziraju se poslovne zabave. Najbolji prijatelji su im kolege s posla pa su te zabave česte iz raznih povoda, priča Trošelj.


U Rijeku, kaže, dolazi jednom godišnje, a prilikom posljednjeg posjeta održao je i predavanje na Građevinskom fakultetu s čijim djelatnicima održava stalne kontakte, a kontakte je uspostavio i s raznim drugim hrvatskim ustanovama koje se bave sličnim područjima kao i on.



– Na objavljenom je radu radilo deset koautora i to dvije i pol godine, a bile su uključene i tri institucije. Cilj je bio istražiti utjecaj ekstremnih tokova rijeka za vrijeme i nakon ekstremnih tajfuna na salinitet u priobalnoj zoni, preko razvijanja integriranog hidrološkog i oceanskog modela. Rezultati su pokazali da je projekcija saliniteta uvelike unaprijeđena korištenjem integriranog modela u odnosu na slučaj kada se utjecaj rijeka nije uzimao u obzir. Rezultati su verificirani tako da se izračunati sniženi površinski salinitet prije i nakon tajfuna podudarao sa satelitskim snimkama koncentracije površinskog klorofila u priobalnim zonama.


Zaključak je da se u slučajevima ekstremnih meteoroloških uvjeta svakako treba uzimati u obzir utjecaj ekstremnih protoka riječne vode na priobalnu cirkulaciju mora kako bi se dobili realističniji rezultati modeliranja. Iako u članku nije napravljena prognoza priobalne cirkulacije mora uslijed prolaska tajfuna u realnom vremenu, alati i metode koji su razvijeni mogu biti temelj da se u budućnosti primijene na takve prognoze. S napretkom razvoja meteoroloških prognoza, a posebno sve većom mogućnošću prognoze intenziteta i putanje tajfuna, budući cilj je razvijanje modela koji mogu predvidjeti utjecaj ekstremnih tokova rijeka na oceanske procese u priobalnim zonama prije i za vrijeme prolaska tajfuna u realnom vremenu, te tako pridonijeti cjelokupnom sustavu zaštite od katastrofa u priobalju – govori nam Trošelj.


Važne prognoze


– Takve prognoze su veoma potrebne i u njih se mnogo ulaže u Japanu i u svijetu jer kad su one razvijene onda se i sustav obrane od poplava može efekivnije razviti, što je posebno važno u područjima riječnih ušća i priobalju gdje ljudski životi mogu biti ugroženi uslijed poplava i ekonomske štete mogu biti veće nego u drugim područjima. Istraživanje se može primijeniti i na modeliranje pronosa onečišćenja i kvalitete vode u priobalju, što je važno za razvoj procjena vjerojatnosti rizika od onečišćenja.


Primjena istraživanja u Hrvatskoj mogla bi pak biti unaprjeđenje metodologije za izračun razina mora kod pojave takozvanih poplava s mora, što je fenomen koji se sve češće pojavljuje u Istri, a posebice uslijed globalnog trenda podizanja razina mora uslijed klimatskih promjena. Također, budući da se razvijeni hidrološki model može primijeniti na bilo koju rijeku koristeći istu metodu, mogu se razviti modeli cjelokupnih riječnih slivova za prognozu visokih vodostaja rijeka u ekstremnim vremenskim prilikama u realnom vremenu, što je potrebno imati prije i za vrijeme poplava radi učinkovitijeg sistema pripreme i odgovora na katastrofe te smanjenja ljudskih i ekonomskih šteta, pojašnjava Trošelj.


Sve dok ne realizira te zacrtane planove, Trošelj kaže kako se u Hrvatsku neće vratiti jer kako kaže teoretski je do rezultata objavljenih u radu mogao doći i u Rijeci, međutim puno teže, jer na Kyoto University daleko je veći protok svjetskih znanstvenika što olakšava uspostavu suradnje, a pored toga financiranje znanstvenog rada daleko je veće nego u Hrvatskoj.