Utjecaj glazbe

Glazba pozitivno utječe na koncentraciju? Ovi znanstvenici se s time ne slažu. Evo zašto

Portal Novilist.hr

Photo by bruce mars on Unsplash

Photo by bruce mars on Unsplash

Unatoč prevladavajućem mišljenju da glazba u pozadini može pomoći kod koncentracije i kreativnosti, novi rezultati tvrde da je učinak upravo suprotan



Psiholozi sa Sveučilišta Lancaster tražili su od volontera da završe verbalne zadatke dok su slušali instrumentalnu glazbu, pjesme sa stranim tekstovima i pjesme s poznatim tekstovima. Sudionicima su pokazane tri riječi kao što su haljina (engl. dress) i cvijet. Od njih je zatim zatraženo da pronađu pridruženu riječ, primjerice “sunce” (engl. sun), koje tada može formirati nove riječi poput “sundress”. 


Istraživanje kaže da je instrumentalna glazba u pozadini, smanjila točne odgovore za 10%. Glazba sa stranim tekstovima smanjila je rezultate testa za 7%, a pjesme s poznatim tekstovima za 4%. “Pronašli smo čvrste dokaze o lošoj izvedbi pri puštanju pozadinske glazbe u usporedbi s tihim pozadinskim uvjetima”, rekao je doktor Neil McLatchie sa Sveučilišta Lancaster, prenosi Telegraph.


Istraživači vjeruju da bi učinak mogao biti negativan jer glazba ometa verbalno radno pamćenje. Međutim, nije bilo značajne razlike u izvedbi verbalnih zadataka između tihih uvjeta i uvjeta sličnih tihoj buci u knjižnici. Znanstvenici tvrde da je to zbog toga što je buka u knjižnici “stabilno stanje” koje previše ne ometa.




“Da zaključimo, nalazi ovdje osporavaju popularno stajalište da glazba povećava kreativnost. Umjesto toga upućuju da glazba, bez obzira na prisutnost semantičkog sadržaja (bez stihova, poznatih tekstova ili nepoznatih tekstova), dosljedno ometa kreativnu izvedbu u rješavanju problema” dodao je doktor McLatchie.


Otprije je poznato je da glazba ima značajan učinak na mozak jer aktivira emocionalna i motorička područja. Pokazalo se i da poboljšava sportske performanse. Jedna je studija iz 2015. dokazala da slušanja pjesama popularnog repera Eminema, poboljšava performanse plivača za 10%. Međutim, ovaj se dio istraživanja bazirao na posebnom djelu mozga koji se koristi za kreativnost i razmišljanje. Istraživači vjeruju da taj dio mozga može postati preopterećen prevelikom stimulacijom, javlja Telegraph.