Skočili četiri mjesta

Hrvatska poboljšala poziciju na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti

Hina



Hrvatska se na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentosti u 2018. godini popela za četiri mjesta u odnosu na lani, na 44. poziciju među 63. vodeće svjetske ekonomije, priopćili su u utorak iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.


Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti, koju Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavljuje od 1989. godine, analizira i rangira sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknuli njihovu primjenu u javnim uslugama, poslovnim modelima i društvu općenito.


Temelji se na analizi triju faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u tri pod faktora koji sadrže ukupno 50 kriterija.Na prvom mjestu po digitalnoj konkurentnosti ove je godine SAD, koji je s tog mjesta ‘smjenio’ Singapur, lani na 1. mjestu, dok je na trećem mjestu Švedska.

Među zemljama središnje i istočne Europe, ispred Hrvatske rangirani su Češka (33., Slovenija (34.) Poljska (36.) te Bugarska (43.), dok je Mađarska na 46. poziciji, Rumunjska 47., a Slovačka 50.




»Konačno svjedočimo poboljšanju pozicije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjim pomacima u korištenju e-usluga«, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.


ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske, dodaje.


»Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenja odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture«, zaključio je Mudrinić.