Zaraza

INFEKTOLOG RAZBIJA MITOVE Gotovo 90 posto oboljelih od ospica u EU nije bilo cijepljeno

Vedrana Simičević

Reuters

Reuters

Niti jedno cjepivo ne daje stopostotnu zaštitu od bolesti, a njegov učinak s godinama slabi. I zato je moguće da netko tko je cijepljen ipak oboli. No, i u tom slučaju, upravo zbog primljenog cjepiva ta osoba u slučaju bolesti ima blažu kliničku sliku, bolest traje kraće i puno je manja vjerojatnost težih komplikacija – pojašnjava Pavić 



Facebook post mladog liječnika iz Opće bolnice Dubrovnik Pere Markunovića kojim je htio potaknuti ljude da cijepe djecu, a koji se brzo proširio društvenim mrežama, u dijelu je javnosti, na žalost, postigao potpuno suprotan učinak. U najboljoj namjeri da ukaže na opasnost ospica, mladi je liječnik između ostalog naglasio da je dobio bolest unatoč činjenici da se cijepio, ne objasnivši kako je to moguće. Uzalud ostatak posta u kojem Markunović pojašnjava kako su zbog slabe procijepljenost u opasnosti svi koji su s njim bili u kontaktu – dio javnosti i medija fokusirao se na pitanje kako je moguće dobiti ospice ukoliko je netko cijepljen.


Da bi razbili u dijelu hrvatske javnosti upravo osnaženi mit da cijepljenje zapravo ne štiti od bolesti, obratili smo se vrhunskom hrvatskom infektologu prof. dr. sc. Ivici Paviću, pročelniku Katedre za zarazne bolesti Medicinskog fakulteta u Rijeci.


– Niti jedno cjepivo ne daje stopostotnu zaštitu od bolesti, a njegov učinak s godinama slabi. I zato je moguće da netko tko je cijepljen ipak oboli. No, i u tom slučaju, upravo zbog primljenog cjepiva ta osoba u slučaju bolesti ima blažu kliničku sliku, bolest traje kraće i puno je manja vjerojatnost težih komplikacija – pojašnjava Pavić ističući za »nevjerne Tome« da je najbolji dokaz tome epidemija ospica koja u dijelovima Europe traje već dulje od godinu dana.




Od ukupno 21 tisuću i par stotina slučajeva oboljelih na području EU-a prošle godine, njih 87 posto nije bilo cijepljeno. U nekim zemljama poput Rumunjske i Srbije postotak necijepljenih među oboljelima bio je viši od 90 posto. To je, tumači Pavić, potpuno jasna znanstvena potvrda uspješnosti cjepiva.


Ospice su, naglašava Pavić, pored vodenih kozica, najzaraznija bolest s 95-postotnom zaraznošću jer se šire kapljičnim putem i zrakom. Drugim riječima, ako u veliku prostoriju stavimo stotinu ljudi koji nisu preboljeli bolest, niti su cijepljeni i onda među njih ubacimo jednu zaraženu osobu, 95 ljudi iz prostorije bit će zaraženo.


Kad visokoj zaraznosti ospica pribrojimo i činjenicu da su oboljeli zarazni za okolinu čak četiri dana prije pojave prvih simptoma, jasno je zašto je u loše procijepljenoj populaciji velika šansa izbijanja epidemije. Zbog toga je tzv. imunitet kolektiva koji osigurava visoki postotak procijepljenosti populacije iznimno važan.


– Ako imate procijepljenu populaciju u više od 95 posto slučajeva, puno je manja mogućnost izbijanja epidemije jer se virus naprosto ne može širiti. To je izuzetno važno jer postoje ljudi koji zbog neke kronične bolesti ili nekog sličnog razloga ne mogu biti cijepljeni, a tu su recimo i djeca do godinu dana starosti koja još nisu ni mogla primiti cjepivo. U slučaju nekih europskih epidemija prošle godine ponovo se pokazalo da su upravo oni ranjiva skupina – tvrdi Pavić ističući da je prosjek procijepljenosti od 60 do 70 posto iznimno rizičan za izbijanje epidemije. Epidemiolozi računaju, naime, da svaki oboljeli može zaraziti dvadeset ljudi. Pavić ističe i da trudnice koje su cijepljene svojim imunitetom štite i dijete par mjeseci nakon poroda, te dodatno pojašnjava i da je imunitet od prebolijevanja jači od onog stečenog cijepljenjem.


Povratak epidemije ospica u Europi već je godinu dana jedna od glavnih svjetskih »vrućih tema« na polju javnog zdravstva. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) prošle su godine najveće epidemije harale Rumunjskom i Italijom koje su obje imale više od pet tisuća slučajeva, a epidemije su izbile u područjima izuzetno niske procijepljenosti. Ukupno je od ospica umrlo 35 ljudi, što stručnjaci smatraju izuzetno visokom brojkom s obzirom na to da se radi o »iskorijenjenoj« bolesti. Po podacima ECDC-a, po broju oboljelih na području EU-a u 2018. prednjače Rumunjska (2.712), Francuska (2.173), Grčka (1.948) i Italija (805). Dosad su te zemlje u ovoj godini zabilježile i 22 smrtna slučaja.


Prilično alarmantno pak zvuči i izvještaj Instituta za javno zdravstvo Srbije iz prošlog tjedna u kojem stoji da je od listopada prošle godine na prostoru Srbije registrirano 5.402 slučajeva ospica, a ukupno je zabilježeno 15 smrti. 


Naš sugovornik ponovo upozorava – incidencija nuspojava cjepiva drastično je manja od pojave komplikacija uslijed bolesti, a navodna veza cjepiva i autizma ama baš nikad, u stotinama istraživanja, nije dokazana.