Opasnost u prirodi

BLAGA ZIMA Krpelji ove godine vrebaju puno ranije, u PGŽ-u već zabilježen prvi slučaj borelioze

Barbara Čalušić

Za odlazak u prirodu prikladno se odjenite / Pixabay.com

Za odlazak u prirodu prikladno se odjenite / Pixabay.com

U našem je Zavodu ove godine ranije nego prijašnjih godina zabilježena prva prijava  borelioze, bolesti koja se manifestira širenjem koncentričnih krugova na mjestu ugriza krpelja, govori voditelj Epidemiološkog odjela dr. Dobrica Rončević



RIJEKA Blaga zima i proljetne temperature ove su godine ubrzale aktivnost krpelja u prirodi, a Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije već zabilježio prvi slučaj borelioze, bolesti koja širi ugrizom krpelja, na području naše županije. Potvrđuje to voditelj Epidemiološkog odjela dr. Dobrica Rončević koji ističe da su se ove godine krpelji doista pojavili ranije.


– U naš je Zavod ove godine ranije nego prijašnjih godina zabilježena prva prijava borelioze, bolesti koja se manifestira širenjem koncentričnih krugova na mjestu ugriza krpelja. Borelioza je bakterijska bolest koja se osim kliničkih kožnih manifestacija može komplicirati i upalom mozga i moždanih ovojnica s vrlo teškim trajnim posljedicama. Liječi se antibioticima i vrlo je važno rano prepoznavanje i primjena terapije. Razlog ovako rane aktivnosti krpelja svakako je blaga zima i relativno visoke temperature zraka. Godišnje u Zavodu zabilježimo i do nekoliko desetaka slučajeva ove bolesti. Sporadično se s područjem Gorskog kotara povezuje i druga krpeljima prenosiva bolest, virusni krpeljni meningoencefalitis. U Hrvatskoj je tipičan za područje sjeverno od rijeke Save. Pretpostavlja se da se u Gorskom kotaru povremeno pojavljuje zbog prelaska krpelja na divljači iz Slovenije gdje je ova bolest također endemski prisutna. Krpeljni meningoencefalitis opasna je bolest koja uzrokuje upalu moždanih ovojnica, no nasreću za nju postoji pouzdana prevencija, a to je cjepivo i sprečavanje da krpelj dođe na čovjeka. Cijepe se uglavnom ljudi koji profesionalno borave u prirodi, kaže dr. Rončević.


Proljeće i rano ljeto


Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povećava rizik od kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, a najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, no može se ih naći i u ranu jesen.


Mala napast / Foto Marijan Sušenj/PIXSELL


Mala napast / Foto Marijan Sušenj/PIXSELL





Šumski krpelj prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest odnosno boreliozu i virus krpeljnog meningoencefalitisa dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj koji uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu. Najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.


Pregled


– Kod boravka u prirodi preporuča se odjenuti prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi, dugih rukava i nogavica te zatvorene cipele. Po povratku kući potrebno je čim prije skinuti odjeću i pregledati tijelo nakon tuširanja. Ako se pronađe krpelj potrebno ga je što prije otkloniti pincetom i premazati mjesto uboda antiseptikom. Ljudi se nerijetko jave i liječniku, a liječnici nama prijavljuju samo one slučajeve u kojima je došlo do zaraze nekom od bolesti koje prenose krpelji, ističe dr. Rončević.


Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističe se da se krpelja ne smije ničim premazivati niti paliti plamenom, ne povlačiti ga naglo, ne stiskati, niti gnječiti. Kod takvih postupanja krpelj se grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta te ako je zaražen lakše prenese zarazu. Liječniku se treba javiti samo ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna pojavi osip kao crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini i povišena temperatura. Pojava osipa i temeprature najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom koja se uspješno liječi antibiotikom.